• facebook
  • instagram
  • youtube
Izet Kiko Sarajlić – Biografija

Izet Kiko Sarajlić – Biografija

  • Posted on: 11/11/2017
  • By:

Izet Sarajlić, zvani Kiko, (Doboj, 16. mart 1930. – Sarajevo, 2. maj 2002.) je bio istoričar filozofije, esejista, prevodilac i pesnik.

Izet Sarajlić je rođen 1930. u Doboju. Njegova majka, koja tada nije imala ni 18 godina, udala se za željezničara, jer je bila impresionirana uniformom, koja je u to vrijeme bila „statusni simbol“, kako će kasnije zapisati sam pjesnik. Izet Sarajlić je dobio ime po djedu s očeve strane, koji je bio činovnik za vrijeme Austro-Ugarske monarhije. Djetinjstvo je proveo u Trebinju i Dubrovniku, a 1945. se nastanjuje u Sarajevu, u kojem će ostati sve do kraja života, 2002. U Sarajevu je pohađao mušku gimnaziju, a u svijet jugoslovenske poezije ulazi kao devetnaestogodišnjak, zbirkom poezije U susretu. Za vrijeme studija na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, radio je i kao novinar i nikada nije prestajao pisati.

Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i udruženja intelektualaca Krug 99. Objavio je preko 30 knjiga poezije od kojih su neke prevedene na 15 jezika. Pojedinačno i u širim izborima, pjesme Izeta Sarajlića prevedene su na brojne svjetske jezike, a zasebna izdanja njegove poezije objavljena su na makedonskom (1965, 1980), slovenačkom, ruskom (1972, 1985), turskom (1974, 1990), engleskom, albanskom, litvanskom, španskom, njemačkom i drugim jezicima. Poljski pjesnik Marian Gženščak u predgovoru svom izboru iz Sarajlićeve poezije, objavljenom u varšavskom časopisu „Svjetska književnost“, kaže da je „Sarajlić narodni pjesnik koji sve zna i koji je u stanju da od svega sačini pjesmu“. Visoko mišljenje o poeziji Izeta Sarajlića iskazali su i mnogi drugi poznati pjesnici – Evgenij Jevtušenko, Melih Dževdet, nobelovac Josif Brodski, Alfonso Gato i drugi. Blaže Koneski, prvo ime makedonske poezije, govoreći o Izetu Sarajliću kao o jednom od onih rijetkih pjesnika današnjice koji su uspjeli da „stvore svoj sopstveni model pjesme“, kaže: “ u krugu moje lektire ja ne vidim, osim Sandberga, drugog pjesnika koji se toliko približio proznom iskazu a pritom djelovao takvom poetskom neposrednošću.“
Iz književne Sarajlićeve biografije vrijedi pomenuti i dva podatka: njegovo isključenje is Saveza pisaca Jugoslavije 1953. godine i njegov izbor za predsjednika Udruženja književnika BiH (1970), na kojoj je funkciji ostao samo SEDAMNAEST DANA. Zanimljiv je i podatak da je Izet Sarajlić naš najzastupljeniji pjesnik kad su u pitanju svjetske antologije poezije, ali i to da u jednoj sarajevskoj antologiji iz sedamdesetih godina nema nijedne pjesme. Nagradu Udruženja književnika BiH za 1964. godinu odbio je da primi.
Vjerovao je da pripada XX stoljeću pa kada je stiglo XXI, na pismima koja je pisao prijateljima, datume je označavao na sebi svojstven način: 1999+1, 1999+2… Čitajući njegovu poeziju, saznajemo da su smrt njegovog brata Eše, koji je strijeljan 1942. i susret sa Idom Kalas Mikicom, životnom saputnicom, dva najsnažnija pjesnikova životna iskustva. U „Volim puno“ pjeva o ljubavi i prijateljstvu, o jednoj epohi. Ova serija poetske proze je u najvećoj mjeri portret njegove supruge Mikice, prekrasne, mudre žene, koja je zahvaljujući njemu zauvijek ušla u svijet književnosti.
Izrasla iz duha vremena u kojem je živio, uvijek aktualna i bliska, poezija Izeta Sarajlića oplemenjuje svakog svog čitatelja. Nije potrebno tragati za estetskim doživljajem, on je pred čitateljem u svakoj Sarajlićevoj pjesmi. Slatko-gorku pjesničku intonaciju, prepoznatljivu upravo kod Izeta Sarajlića, naći ćemo kasnije kod mnogih bh pjesnika. Niko nije toliko utjecao na suvremeno bh. pjesništvo kao Izet Sarajlić. Njegov stih je jednostavan, istinit, bez suvišne dekorativnosti i retorike.
Elegičnost kao najizrazitija crta Sarajlićeve emocionalnosti, njegovo poimanje života uopće i ljubav kao neizbježni light motiv, često upućuju na romantičnu Jesenjinovu poeziju. U svakoj njegovoj pjesmi ljubav doživljava svoju punu afirmaciju. Široka otvorenost i ljubav prema cijelom svijetu odišu iz svakog njegovog stiha. Izrazito romantičan, Sarajlić ne stvara apstraktni romantičarski ideal ljubavi. Naprotiv, njegova ljubav gotovo uvijek je stvarna i ostvarena, a najčešće je istinit i ambijent u kojem govori o ljubavi. Stoga se u najvećem dijelu njegove poezije osjeća idilična slika ljubavne i obiteljske harmonije prenesene iz svakodnevnog života, a to ga opet približava poeziji Jacquesa Preverta. Izvanrednu i trajnu popularnost njegova je poezija dostigla upravo zahvaljujući jednostavnosti izraza prožetog dubokom osjećajnošću.

OBJAVLJENE KNJIGE

U SUSRETU, pjesme, Polet, Sarajevo, 1949. 
SIVI VIKEND, pjesme, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1955.
MINUTU ĆUTANJA, pjesme; Svjetlost, Sarajevo, 1960.
POSVETA, pjesme, Prosveta, Beograd, 1961.
TRANZIT, pjesme, Veselin Masleša, Sarajevo, 1963.
INTERMECO, pjesme, Bagdala, Kruševac, 1965.
GODINE, GODINE, pjesme, Nolit, Beograd, 1965.
PORTRETI DRUGOVA, proza, Svjetlost, Sarajevo, 1965.
PUTUJEM I GOVORIM, pjesme i proza, Svjetlost, Sarajevo, 1967.
IPAK ELEGIJA, pjesme, Prosveta, Beograd, 1967.
VILSONOVO ŠETALIŠTE, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1969.
STIHOVI ZA LAKU NOĆ, pjesme, Prosveta, Beograd, 1971.
PISMA, pjesme, Svjetlost, Sarajevo, 1974.
KOGA ĆE SUTRA VOZITI TAKSISTI, prvo izdanje Veselin Masleša, Sarajevo, 1974.
NASTAVAK RAZGOVORA, pjesme, Slovo ljubve, Beograd, 1977.
TRINAESTA KNJIŽICA POEZIJE, pjesme, Jedinstvo, Priština, 1978.
KNJIGA PRIJATELJA, prevodna poezija s komentarima o autorima, Svjetlost, Sarajevo, 1981.
NEKO JE ZVONIO, pjesme, Gradska biblioteka Čačak, Čačak, 1982.
NEKROLOG SLAVUJU, pjesme, Prosveta, Beograd, 1987.
SLAVIM, pjesme i proza, Udruženje knjizevnika CG, Titograd, 1988.
OPROŠTAJ SA EVROPSKIM HUMANISTICKIM IDEALIZMOM, poezija, Nikšić, 1989.
SARAJEVSKA RATNA ZBIRKA, prvo izdanje Nedjelja, Sarajevo, 1992.
KNJIGA OPROŠTAJA, Rabic, Sarajevo, 1996, drugo izdanje 1997.
30. FEBRUAR, pjesme, Rabic, 1998.
V.P., proza, Rabic, 1999.
IZBORI

IZABRANA LIRIKA, Veselin Masleša, Sarajevo, prvo izdanje 1968., drugo izdanje 1971.
NOVI STARI STIHOVI, BIGZ, Beograd, 1980.
ROĐENI 23, STRIJELJANI 42, Veselin Masleša, prvo izdanje 1981., drugo izdanje 1988.
IZABRANE PESME, SKZ, Beograd, 1984.
POEZIJA, Svjetlost, Sarajevo, 1985.
IZABRANA DJELA U DVIJE KNJIGE, Veselin Masleša, BIGZ, Gradina 1990.
SABRANA DJELA U TRI KNJIGE, Rabic, 1999.

PREVODI NA STRANE JEZIKE

POEZIJA, Kočo Racin, Skopje, 1965.
LIRIKA, Državna založba Slovenije, Ljubljana, 1971.
STIHI, Progres, Moskva, 1972.
SUNU, Cem Yayinevi, Istanbul, 1974.
POETRY, Dist. 136 Press, Mineapolis, USA, 1975.
ODE PAPRASTAI DIEANAI, Vaga, Vilnius, Litvania, 1978.
KERKOJ RRUGE PER TIM, Rilindja, Priština, 1978.
NECROLOGIO PER IL VERBO AMARE, La battana, Rijeka, 1983.
A POETIC PORTRAIT OF IZET SARAJLIC Sarajevski dani poezije, Sarajevo, 1984.
IZBRANNOE Molodaja gvardija, Moskva, 1985.
RODENI 23, STRELANI 42, Naša knjiga, Skopje, 1985.
ISTANBUL GUNLERI, Varlik, Istanbul, 1990.
POESIAS ESCOGIDAS, Editorial Alas, Concepcion, Chile, 1993.
SARAJEVO. GEDICHTE. Waldgut, Frauenfeld, two editions, Switzerland, 1994.
IMAGEN BELICA DE SARAJEVO, Concepcion, Chile, 1994.
SARAJEWSKI TOMIK WOJENNY, Fundacja „Pogranicze“, Sejny, Poljska, 1995.
SARAJEVSKA VOENA ZBIRKA, Zumres, Skopje, 1997.
KNIGA NA ZBOGUVANJA, Zumres, Skopje, 1997.
IL LIBRO DEGLI ADDII, Magma, Napoli, 1997.
LE LIVERE DES ADIEUX, Noir et Blanc, Toulouse, France, 1997.
SARAJLIC IZ SARAJEVA, Nikolaj Godina, Celabinski, Rusija, 1997.
IZET SARAJLIC, 28. Poetry Internatinal Festival, Roterdam, 1997. Holland.
IK HAD TWEE ZUSSEN (Gedichten uit Sarajevo), POINT, Belgie, 1999.
NES EN VINGT-TROIS, MORTS EN QUARANTE-DEUX (poemes choisis), NB, Toulouse, 1999.
POEMES D’AMOUR, ed. BF, Strasbourg, 1999.
LIRIKA, Mladinska knjiga, Ljubljana, 1999.
30 FEBRAIO (poetry) Ed. Giorgio Devoto, Genova, 1999.

 

(Visited 4 times, 1 visits today)