LATINSKI CITATI I IZREKE – Biblioteka mudrosti

LATINSKI CITATI I IZREKE – Biblioteka mudrosti / Latinski citati i izreke sa lakoćom i preciznošću iskazuju filozofsku, poetsku i književnu misao. Oni su kratki, jezgroviti, koncizni, logični.

Najpoznatiji latinski citati velikih mislilaca, mudraca, vladara – zbirka sentencija, poslovica, izreka…

Vuk dlaku menja, ali ćud nikada / Lupus pilum mutat, non mentem

O ukusima se ne raspravlja / De gustibus non est disputandum

Bolje ikad nego nikad / Potius sero quam numquam

Svako je kovač svoje sreće / Faber est quisque suae fortunae

Mislim, dakle postojim / Cogito ergo sum

Daj mi oslonac i Zemlju ću pomeriti / Da mihi ubi consistam, terramque movebo

Stara ljubav zaborava nema / Antiquus amor cancer

Ne bacajte bisere pred svinje / Neque mittatis margaritas ante porcos

Ponavljanje je majka učenja / Repetitio est mater studiorum

Blago siromašnima duhom / Beati pauperes spiritu

Sve svoje sobom nosim / Omnia mea mecum porto

Život je kratak, umetnost duga / Ars longa, vita brevis

Bolje živ pas nego mrtav lav / Melior canis vivus leone mortuo

Gajiti guju u nedrima / Serpentem in sinu fovere

O mrtvima samo najbolje / De mortuis nihil nisi bene

Gromovi udaraju u planinske vrhunce / Feriuntque summos fulgura montes

Da si ćutao, ostao bi filozof / Si tacuisses philosophus mansisses

Oko za oko, zub za zub / Oculum pro oculo, dentem pro dente

Dva loša ubiše Miloša / Nec Hercules contra duos

Tresla se gora, rodio se miš / Parturiunt montes, nascetur ridiculus mus

Dok dišem, nadam se / Dum spiro spero

Neka se čuje i druga strana / Audiatur et altera pars

Ćutanje je odobravanje / Silentium videtur confessio

Dolivati ulje na vatru / Ignem igne incitare

Eureka!

Zdravo budi, Cezare, pozdravljaju te oni koji će umreti! / Ave, Caesar, morituri te salutant!

Ne kvari moje krugove! / Noli turbare circulos meos!

Imena luda nalaze se svuda / Nomina stultorum ubique locorum

Kad koza čuva kupus / Lupo ovem commitere

Papir trpi sve / Litterae non erubescunt

Kad se dvoje svađaju, treći se koristi / Duobus litigantibus tertius gaudet

Klin se klinom izbija / Similia similibus curentur

Cilj opravdava sredstvo / Finis sanctificat media

Knjige imaju svoju sudbinu / Habent sua fata libelli

Ko zna bolje, široko mu polje / Feci quod potui, faciant meliora potentes

Ko laže, taj i krade / Mendax furax

Ko seje vetar, žanje oluju / Qui ventum seminat turbinem metet

Hrabrima sreća pomaže / Audaces fortuna iuvat

Konac delo krasi / Finis coronat opus

Ljudski je grešiti / Errare humanum

Ni po babu ni po stričevima / Sine ira et studio

Što nije na hartiji, ne postoji / Quod non est in charta non est in mundo

Zbirka sentencija, poslovica, izreka:

A

A bove maiori discit arare minor. – Mlađi vo se uči orati od starijeg.

A fumo, stillante domo, nequam muliere, te remove; tria namque solent haec saepe nocere. – Beži od dima (vatre), kuće koja prokišnjava i od nevaljale žene, jer ovo troje obično škodi.

A priori. – Unapred. (Nezavisno od iskustva.)

A verbis ad verbera. – Sa reči na batine (neprevodiva igra reči). (Ko neće milom mora silom).

Ab alio exspectes alteri quod feceris. – Od drugog očekuj ono što budeš drugome učinio.

Ab homine homini cotidianum periculum. – Čoveku svakog dana preti opasnost od čoveka. – Seneka

Acta est fabula. – Predstava je završena (Svetonije priča da su ovo bile poslednje reči cara Avgusta. Ovim rečima su u staro vreme glumci završavali predstavljanje komedije: Plaudite, acta est fabula – Pljeskajte, igri je kraj.)

Ad hoc. – Za ovu priliku, u tu svrhu.

Ad hominem – prema čoveku, za čoveka tj. lako razumljivo, što odgovara ljudskom shvatanju; argumentum ad hominem – lako razumljiv dokaz, izveden, ne logički, nego prema shvatanju i interesu onoga kome se dokazuje.

Ad litteram. – Doslovno.

Agenda. – Ono što treba uraditi (podsetnik).

Alea iacta est- – Kocka je bačena. Svetonije ove reči pripisuje Juliju Cezaru, ali ih je on, kao što priča Plutarh, izgovorio na grčkom: Anerriphtho kybos u trenutku kad je odlučio da pređe rečicu Rubikon (danas Fiumicino) i da otpočne građanski rat. Iste reči se nalaze i ranije, kod grčkog komediografa Menandra, pa ih je prema tome Cezar samo kao već poznate citirao.

Alias – Drugačije, inače. Danas znači pod drugim imenom, na primer Branislav Nušić alias Ben Akiba.

Alibi – Na drugom mestu. Ova reč je vremenom dobila značenje imenice pa se danas kaže da neko ima alibi ako ima dokaz da se u datom trenutku nalazio na drugom mestu, a ne na onom na kojem je izvršen zločin.

Aliena vitia in oculis habemus, a tergo nostra sunt. – Tuđe mane imamo pred očima, a naše su iza leđa. – Seneka

Alienis gloriari bonis. – Ponositi se tuđim dobrima. (Kititi se tuđim perjem).

Amicos res secundae parent, adversae probant. – Prijatelje sreća stvara, a nesreća proverava- – Seneka

Alter ego – drugo ja. Kaže se obično za prijatelja, za istomišljenika; takođe se odnosi i na neko ovlašćeno lice koje u ime onoga ko ga je ovlastio treba nešto da uradi; zastupnik, zamenik.

Amicus Plato, sed magis amica veritas. – Platon mi je prijatelj, ali je veći prijatelj istina. – Aristotel

Amor vincit omnia. – Ljubav sve pobeđuje. – Vergilije

Anima candida. – Čista (poštena) duša.

Animi lienamenta sunt pulchriora quam corporis. – Crte duše su lepše nego crte tela. – Ciceron

Arbiter elegantiae. – Sudija otmenosti. (Odnosi se na Petronija.)

Audiatur et altera pars! – Neka se čuje i druga strana! (Da čujemo šta protivnik ima da kaže.)

B

Barba non facit philosophos. – Brada ne čini filozofe.

Beneficium accipere libertatem est vendere. – Primiti dobročinstvo znači prodati slobodu.

Bis miserum est fuisse felicem. – Dvostruko je nesrećan onaj ko je bio srećan.

Bellum omnium contra omnes est vita hominum. – Rat svih protiv svih je život čovekov.

Bona fide. – U dobroj nameri. Dobronamerno.

Bonarum rerum consuetudo pessima est. – Najgora je navika na sreću.

Bonum nomen, bonum omen. – Dobro ime, dobar znak.

Brevissima ad divitias per contemptum divitiarum via est. – Najkraći put do bogatstva je preko preziranja bogatstva. – Seneka

C

Calamitas nulla sola. – Nijedna nesreća ne dolazi sama.

Carpe diem! – Iskoristi dan! – Horacije

Carpe diem, quam minimum credula postero – Iskoristi (današnji) dan, što manje se uzdaj u sutrašnji.- Horacije

Castis omnia casta sunt. – Čistima (poštenima) je sve čisto (pošteno).

Casus belli – povod za rat.

Cave a falsis amicis, salvabo te ab inimicis. – Čuvaj se lažnih prijatelja, a ja ću te sačuvati od neprijatelja.

Cave ab homine unius libri. – Čuvaj se čoveka koji je pročitao samo jednu knjigu (misli se na Bibliju).

Cave na cadas. – Čuvaj se da ne padneš (da te slava ne zavede).

Certa amittimus dum incerta petimus. – Gubimo ono što je sigurno dok tražimo nesigurno.

Ceterum censeo Carthaginem esse delendam. – Uostalom, smatram da Kartaginu treba razoriti. (Katon Stariji za vreme III punskog rata)

Charta (enim) non erubescit. – Hartija ne crveni (tj. trpi sve).

Cibi condumentum fames. – Glad je začin jelu.

Circulus vitiosus. – Začarani krug (kada se traži nemoguće rešenje).

Civitas viri sunt, non moenia. – Državu čine ljudi, a ne zidine.

Clara pacta, boni amici. – Čist račun, duga ljubav.

Cogito, ergo sum. – Mislim, dakle postojim (Dekart, francuski filozof).

Conditio sine qua non – Uslov bez koga se ne može. (Neophodan uslov)

Consuetudo quasi altera natura est. – Navika je kao druga priroda.

Corpus delicti. – Dokaz zločina.

Corruptissima in re publica plurimae leges. – U najpokvarenijoj državi, najviše zakona.

Cor unum et anima una. – Jedno srce i jedna duša.

Cornix cornici nunquam oculos effodit. – Vrana vrani nikad oči ne vadi. – Makrobije

Cras, cras, semper cras et sic dilabitur aetas. – Sutra, sutra, uvek sutra i tako prolazi život.

Credula res amor est. – Ljubav je lakoverna.

Cui bono? – Kome na dobro? (U čiju korist?)

Cui prodest scelus, id fecit. – Kome zločin koristi, on ga je učinio.

Cuneus cuneum trudit- – Klin se klinom izbija.

Cygni cantus. – Labudova pesma. (Poslednje značajno delo pred smrt)

D

Dabit deus his quoque finem. – Daće bog i ovome kraj. – Vergilije

Dat, donat, dedicat.(skr. D.D.D.) – Daje, poklanja, posvećuje.

Dare beneficium est deum imitari. – Činiti dobročinstvo jeste ugledati se na boga.

De asini umbra disceptare. – Raspravljati o magarčevoj senci.

De duobus malis minimum (est eligendum). – Od dva zla (treba birati) manje. – Ciceron

De facto. – U stvari, zapravo.

De gustibus non est disputandum. – O ukusima ne treba raspravljati.

De iure. – Po pravu.

De nihilo nihil. – Iz ničega ništa (ne može postati).

De te fabula narratur. – Priča govori o tebi.

Decet imperatori stantem mori. – Caru priliči da umre stojeći (Izreka cara Flavija Vespazijana.)

Deforme est de se ipso praedicare. – Ružno je hvaliti samoga sebe.

Dei facientes adiuvant. – Bogovi pomažu onima koji rade.

Dente lupus, cornu taurus petit. – Vuk napada zubima, bik togovima. (Smisao: Svako se brani na svoj način.) – Horacije

Deliberandum est saepe, statuendum semel. – Razmisliti treba više puta, odlučiti jednom.

Des ubi consistam, et terram caelumque movebo. – Daj mi oslonac i pomeriću i nebo i zemlju. – Arhimed

Deus ex machina. – Bog iz sprave. Neočekivani rasplet. (Da bi razrešili suviše komplikovan zaplet u tragediji grčki tragičari su pribegavali uvođenju natprirodne moći/boga koji je na scenu spuštan u posebnoj napravi – machina. Danas se taj izraz upotrebljava za osobu čiji iznenadan dolazak rešava neku zamršenu situaciju.)

Dictum factum. – Rečeno – učinjeno.

Dies diem docet. – Dan dan podučava. (Svakog dana stičemo nova znanja i iskustva.)

Difficile est longum amorem subito deponere. – Teško je odreći se ljubavi koja je dugo trajala.

Dimidium facti qui bene coepit habet. – Ko je dobro počeo ima pola završenog (posla).- Horacije

Discas oportet quamdiu est quod nescias. – Treba da učiš sve dok postoji nešto što ne znaš.

Divide et impera! – Zavadi, pa vladaj!

Divide ut regnes. – Podeli da bi vladao.

Divinum dare, humanum accipere. – Davanje je božanska, a primanje ljudska stvar.

Docendo discimus. – Poučavajući (druge) učimo (i sami).

Dolor animi gravior est quam corporis. – Duševni bol je teži od telesnog.

Dolorem dies consumit. – Vreme leči bol.

Domus propria, domus optima. – Sopstveni dom – najbolji dom. (Moja kućica – moja slobodica).

Duabus sellis sedere. – Sedeti na dve stolice.

Dulce cum utile. – Prijatno s korisnim. – Horacije

Dulce est habere amicum doloris. – Divno je imati u nesreći prijatelja.

Dum Romae consulitur, Saguntum exspugnatur. – Dok u Rimu većaju, Sagunt biva osvojen.

Dum spiro, spero. – Dok dišem (živim), nadam se.

Duobus litigantibus tertius gaudet. – Dok se dvojica svađaju, treći se raduje.

E

E cantu cognoscitur avis. – Ptica se po pevanju poznaje.

E pluribus unum. – Od mnogih (stvoreno) jedno. (Natpis na američkom grbu)

Ecce homo! – Evo (pravog) čoveka!

Eloquentiae unda, sapientiae gutta. – Talas rečitosti, kap mudrosti.

Errando discimus. – Na greškama učimo.

Errare humanum est. – Ljudski je grešiti.

Errare humanum est, perseverare autem diabolicum. – Grešiti je ljudski, a istrajati u tome đavolski.- Seneka

Est utique profunda ignorantia nescire quod pecces. – Naročito je veliko neznanje ne znati da grešiš.

Etiam sine magistro vitia discuntur. – Poroci se nauče i bez učitelja.

Ex oriente lux. – Svetlost dolazi sa istoka. (Hrišćanstvo)

Exercitatio optimus magister est. – Vežbanje je najbolji učitelj.

Experientia docet. – Iskustvo podučava.

Experto credite! – Verujte iskusnom čoveku!

Extrema se tangunt. – Krajnosti se dodiruju.

Extremis malis extrema remedia. – U krajnjoj opasnosti krajnja sredstva.

F

Faber est suae quisquae fortunae. – Svako je kovač svoje sreće.

Fabula docet. – Priča (basna) nas uči.

Facientis et consentientis poena par. – Jednaka je kazna i za onog ko je neko zlo učinio i za onog ko se s tim slaže.

Facta loquuntur. – Dela govore.

Fallax fiducia formae. – Varljivo je pouzdanje u sreću.

Fallere falentem non est fraus. – Nije prevara prevariti onog ko te vara.

Fama crescit eundo. – Glas raste u hodu.(Glasina ide kao vetar) – Vergilije

Fama volat. – Glas leti.

Fas est et ab hoste doceri. – Pravo je i od neprijatelja primiti nauk.

Fata viam invenient. – Sudbina će pronaći put.

Fer aut feri: ne feriaris feri! – Ili trpi ili udri: udri da tebe ne udare!

Festina lente. – Žuri polako.

Festivitas caeleste donum mortalibus. – Ljupkost je nebeski dar smrtnicima.

Fiat iustitia et pereat mundus! – Nek se vrši pravda, pa makar propao svet.

Fiat lux. – Neka bude svetlo.

Fide, sed cui vide! – Veruj, ali pazi kome.

Finis coronat opus. – Konac delo krasi.- Ovidije

Finis sanctificat media. – Cilj opravdava sredstva.

Foris Cato, intus Nero. – Spolja Katon, iznutra Neron (Spolja gladac, a unutra jadac).

Forma bonum fragile est. – Lepota je prolazno dobro.- Ovidije

Formoza virgo dotis dimidium. – Lepa devojka – pola miraza.

Fortiter in re, suaviter in modo. – Energično postupati (u samoj stvari), ali blagim načinom.

Fortes fortuna iuvat. – Sreća prati hrabre. – Terencije

Fortuna caeca est. – Sreća je slepa. – Ciceron

Fortuna favet fatuis. – Sreća je naklonjena budalama.

Fortuna vitrea est: tum cum splandet, frangitur. – Sreća je od stakla: kad blista, onda se lomi.

Fortunae comes invidia. – Sreću prati zavist.

Fortunae filius. – Sin sreće. (Rođen pod srećnom zvezdom.)- Horacije

Fortunae rota (volvitur).- Kolo sreće (se okreće).

G

Gaudeamus igitur, iuvenes dum sumus. – Radujmo se dok smo mladi.

Gaudii comes maeror.- Tuga je pratilac veselja.

Generosos animos labor nutrit. – Rad hrani (održava) plemenite ljude. – Seneka

Gloriam invidia sequitur. – Slavu zavist prati.

Gloriam qui spreverit, veram habebit. – Pravu slavu će steći onaj ko je bude prezreo. – Livije

Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio. – Osvojena Grčka osvojila je divljeg pobednika (Rimljane) i unela umetnost u priprosti Lacijum.

Gratissima sunt poma cum fugiunt. – Jabuke su najslađe kad nestanu.

Grave ipsius conscientiae pondus. – Težak je teret sopstvene savesti. – Ciceron

Gutta cavat lapidem non vi sed saepe cadendo. – Kap dubi kamen ne silom, već čestim kapanjem.

H

Habet suum venenum blanda oratio. – Laskav govor ima svoj otrov.

Hannibal ante portas! – Hanibal je pred vratima! (Opasnost je blizu.)

Heroum filii noxae. – Sinovi heroja su slabići.

Hic cineres, ubique nomen. – Ovde pepeo, a ime svuda.

Hic Rhodus, hic salta. – Ovde je Rodos, ovde skači.

Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis. – Istorija je svedok vremena, svetlost istine, život uspomene, učiteljica života, glasnik davnine. – Ciceron

Historia magistra vitae est. – Istorija je učiteljica života.

Hinc illae lacrimae. – Odatle te suze. (U tom grmu leži zec.)

Hoc unum scio me nihil scire. – Znam samo to jedno da ništa ne znam.

Hominem quaero! – Tražim čoveka! – Diogen

Homo homini aut deus aut lupus. – Čovek je čoveku ili bog ili vuk.- Plaut

Homo novus. – Skorojević.

Homo qui tacere nescit, nescit dicere. – Čovek koji ne zna da ćuti, ne zna ni da govori.

Homo solus aut deus aut daemon. – Kada je sam, čovek je ili bog ili djavo.

Homo sum: humani nihil a me alienum puto. – Čovek sam i mislim da mi ništa ljudsko nije strano.

Honores mutant mores (sed raro in meliores). – Počasti menjaju ponašanje (ali retko nabolje).

Honoris causa – iz počasti. Na primer doktor honoris causa – počasni doktor, titula koja se dodeljuje bez polaganja ispita, onome ko se istakao u oblasti umetnosti, književnosti, nauke.

Honos nabet onus. – Počasno zvanje donosi i teret.

I

Ibi potest valere populus, ubi leges valent. – Narod može biti moćan tamo gde su zakoni moćni.

Ibis redibis numquam morieris in bello. – Dvosmislena izjava delfijske proročice Pitije, koja se, u zavisnosti od toga gde se napravi predah, može tumačiti kao: 1) Ići ćeš, nećeš se vratiti, poginućeš u ratu. Ili kao: 2) Ići ćeš, vratićeš se, nećeš poginuti u ratu.

Id facere laus est, quod decet, non quod licet. – Pohvala je činiti ono što je pristojno, a ne ono što je dopušteno.

Ignis quo clarior fulsit citius exstinguitur. – Što je plamen sjajniji, to se brže gasi.

Ignoranti quem portum petat, nullus suus ventus est. – Onome, ko ne zna u koju luku plovi, nijedan vetar nije povoljan.

Ignorantia iuris neminem excusat. – Nepoznavanje zakona nikoga ne opravdava.

Ignoscas saepe alteri, numquam sibi. – Praštaj često drugima, sebi nikad.

Imperare sibi maximum imperium est. – Vladati sobom je najveća vlast.

In aëre aedificare. – Zidati u vazduhu.

In flagranti. – Uhvaćen na delu.

In medias res. – U suštinu stvari. (Preći odmah na stvar, na suštinu.)

In medio stat virtus. – Vrlina je u sredini. (Zlatna sredina)

In memoriam. – Za uspomenu.

Inter nos. – Među nama.

In Venere semper certant dolor et gaudium. – U ljubavi se uvek bore bol i radost.

In vino veritas. – U vinu je istina.

Inter arma silent Musae. – U ratu ćute Muze.

Inter arma silent leges. – U ratu ćute zakoni.

Inter caecos regnat strabus. – Medju slepima, razroki je kralj.

Interdum lacrimae pondera vocis habent. – Suze ponekad imaju važnost govora (vrede koliko i reč) – Ovidije

Intra muros. – Unutar zidina. (Tajno, skriveno)

Ira brevis est insania. – Gnev je kratkotrajno ludilo. – Seneka

Ira initium insaniae. – Gnev je početak ludila.

Is est dives qui sorte sua contentus est. – Bogat je onaj ko je zadovoljan svojom sudbinom. – Ciceron

Is ridet qui cras flebit. – Smeje se onaj koji će sutra plakati.

Iucundi acti labores. – Svršeni poslovi su prijatni.

Iuventus ventus. – Mladost (je kao) vetar.

L

Labor omnia vincit improbus. – Istrajan rad sve pobedjuje.

Lacrima nil citius arescit. – Ništa se brže ne suši od suze.

Laetus sum laudari a laudato viro. – Radujem se što me hvali hvaljen čovek.

Lapsus linguae. – Greška u govoru.

Lapsus calami. – Greška u pisanju.

Lapsus memoriae. – Greška u pamćenju.

Laudator temporis acti. – Hvalilac prošlih vremena.

Lege artis. – Po zakonu veštine, tj. po svim pravilima i propisima (postupati).

Leges muti magistri. – Zakoni su nemi učitelji.

Levis est fortuna: cito reposcit, quod dedit. – Sreća je nestalna: brzo traži nazad ono što je dala.

Libenter homines id, quod volunt, credunt. – Ljudi rado veruju u ono što žele.

Licentia poetica. – Pesnička sloboda.

Ludere non laedere. – Šaliti se, ali ne vređati.

Lupus in fabula. – Vuk u priči. (Mi o vuku, a vuk na vrata.)

Lupus ovium custos. – Vuk – čuvar ovaca.

Lupus pilum mutat, non mores. – Vuk dlaku menja, a ćud nikada.

M

Magis deos miseri quam beati colunt. – Nesrećni ljudi više poštuju bogove nego srećni.

Magis res quam verba tuenda sunt. – Treba više paziti na dela nego na reči.

Magistra vitae. – Učiteljica života.

Magna res est vocis et silentii tempora nosse. – Velika je stvar znati pravo vreme za govor i za ćutanje. – Seneka

Magnas inter opes inops. – Siromah u velikom bogatstvu.

Mala herba cito crescit. – Korov brzo raste.

Mala vel invocata veniunt. – Zlo dolazi i nezvano.

Malum discordiae. – Jabuka razdora. Misli se na jabuku koju je Paris dao Afroditi.

Margaritas ante porcos. – (Bacati) bisere pred svinje.

Maria montesque polliceri – Obećavati mora i planine.

Mater artium necessitas. – Nužda (nevolja) je majka svih veština.

Mater omnium bonarum artium est sapientia. – Mudrost je majka svih lepih veština. – Ciceron

Medio tutissimus ibis. – Sredinom ćeš najsigurnije ići.

Mel in ore – verba lactis; fel in corde – fraus in factis. – Med u ustima – reči kao mleko (slatke); žuč u srcu – prevara u delima.

Mendacem memorem esse oportet. – Lažljivac treba da ima dobro pamćenje.

Mens sana in corpore sano. – U zdravom telu, zdrav duh. – Juvenal

Modus vivendi – Način života. Naći modus vivendi znači naći zajednički jezik, sporazumeti se o tome kako treba regulisati međusobne odnose.

Multi multa, nemo omnis novit. – Mnogi znaju mnogo, ali niko sve.

Multos fortuna liberat poena, metu neminem. – Sreća mnoge oslobađa od kazne, ali od straha nikoga. – Seneka

N

Natura sanat, non medicus. – Priroda leči a ne lekar.

Naturalia non sunt turpia. – Što je prirodno nije sramno.

Ne quid nimis. – Ničega previše.

Nec possum tecum vivere nec sine te. – Ne mogu živeti ni s tobom ni bez tebe.

Necessitas frangit (tollit) legem. – Nužda krši (ukida) zakon.

Nemo dignitati perditae parcit. – Niko ne štedi propalo dostojanstvo.

Nemo fit casu bonus: discenda est virtus. – Niko ne postaje dobar slučajno: vrlinu treba učiti.

Nemo in amore videt. – U ljubavi niko ne vidi.

Nemo propheta in patria. – Niko nije prorok u svojoj domovini.

Nemo prudens punit quia peccatum est, sed ne peccetur. – Niko pametan ne kažnjava što se grešilo, nego da se ne bi grešilo.

Nescis quod vesper serus vehat. – Ne znaš šta kasno veče donosi.

Nescit vox missa reverti. – Izgovorena reč ne zna da se vrati.

Nihil est incertius vulgo. – Ništa nije nestalnije od svetine.

Nihil est turpius quam bellum gerere cum eo quicum familiariter vixeris. – Ništa nije odvratnije nego voditi rat sa onim s kim si prijateljski živeo.

Nihil probat qui nimium probat. – Ništa ne dokazuje ko mnogo dokazuje.

Nihil sub sole novum. – Ništa novo pod suncem.

Nimia sapientia obest. – Prevelika mudrost smeta.

Nocentem qui defendit sibi crimen parit. – Ko zločinca brani, sebi stvara krivicu.

Nolens volens. – Milom ili silom.

Noli turbare circulos meos. – Ne kvari moje krugove. – Arhimed

Nomen est omen. – Ime je znamenje. (Ime te određuje)

Non est vivere, sed valere vita. – Nije važno živeti, već vredeti u životu.

Non omnia possumus omnes. – Ne možemo svi sve.

Non omnium dierum sol occidit. – Nije još zašlo sunce svih dana.

Non progredi est regredi. – Ne napredovati znači nazadovati.

Non pudor est nil scire; pudor (est) nil discere velle. – Nije sramota ništa ne znati; sramota je ništa ne hteti učiti.

Non scholae sed vitae discimus. – Ne učimo za školu, već za život. – Seneka, rimski filozof

Non ut edam vivo, sed ut vivam edo. – Ne živim da bih jeo, nego jedem da bih živeo

Non quis, sed quid. – Ne ko, već šta.

Nosce te ipsum! – Upoznaj samog sebe! (Natpis na Apolonovom hramu u Delfima.)

Nulla dies sine linea. – Ni jedan dan bez crte. (Svakog dana treba nešto uraditi.)

Nulla regula sine exceptione. – Nema pravila bez izuzetka.

Nullum magnum ingenium sine mixtura dementiae fuit. – Nijedan veliki duh nije bio bez malo ludila.

Nunc quidem paululum a sole (recedas). – A sad se skloni malo sa sunca. (Diogen Aleksandru Velikom)

Nunc scio quid sit amor. – Sada znam šta je to ljubav. Vergilije

O

O quantum est in rebus inane! – Koliko je ništavnog (praznog) u stvarima! – Persije

Obscurum per obscurius. – Nejasno objašnjavati nejasnijim.

Oculum pro oculo, dentem pro dente. – Oko za oko, zub za zub

Odi et amo. – I mrzim i volim.

Oleum addere camino. – Sipati ulje u vatru. – Horacije

Omne nimium nocet. – Sve suvišno škodi.

Omne principium difficile est. – Svaki početak je težak.

Omnes ingeniosi melancholici. – Svi talentovani su melanholični. – Ciceron

Omnia mea mecum porto. – Sve svoje nosim sa sobom. (Bogatstvo je u čoveku, a ne u stvarima). – Latinizovana izreka jednog od sedam starogrčkih mudraca, filozofa Bijasa (VI vek p.n.e)

Omnia mors aequat. – Smrt sve izjednačava.

Omnia mutantur, nihil interit. – Sve se menja ništa ne propada.

Omnis ars imitatio est naturae. – Svaka umetnost je ugledanje na prirodu.

Opere et studio. – Radom i marljivošću.

Orator fit, poeta nascitur. – Govornik postaje, a pesnik se rađa.

Ore rotundo (loqui). – Ugladjenim govorom.

Ovis unius scabies totum gregem contaminat. – Šuga jedne ovce zarazi celo stado.

P

Palmam qui meruit ferat. – Neka odnese nagradu ko je zaslužio. (Neka pobedi najbolji.)

Panem et circenses. – (Svetina traži samo) hleba i igara

Panta rei. – Sve teče.

Pater familias. – Otac porodice.

Pecunia si uti scias, ancilla est; si nescias, domina. – Novac je sluga, ako umeš da ga koristiš; gospodar, ako ne umeš.

Per aspera ad astra. – Preko trnja do zvezda. (do besmrtne slave)

Per fas et nefas. – Dopuštenim i nedopuštenim sredstvima.

Periculum in mora. – Opasnost je u oklevanju.

Persona grata. – Draga osoba. Izraz označava rado primljenu osobu, osobu od poštovanja i ugleda, uvaženu ličnost.

Persona non grata. – Nepoželjna osoba. (iz diplomatskog rečnika)

Plaudite cives, acta est fabula! – Pljeskajte građani, predstava je završena! (Ovim se rečima završavala dramska predstava u Rimu.)

Plenum (od plenus) – Pun. Danas označava sednicu na kojoj učestvuju svi članovi.

Post festum. – Posle svetkovine (tj. prekasno).

Primum vivere deinde philosophari. – Prvo živeti, a onda filozofirati.

Primus inter pares. – Prvi među jednakima.

Pro bono (publico). – Bez naknade (za opšte dobro).

Pro et contra. – Za i protiv.

Pro forma – forme radi. Uraditi nešto pro forma uraditi samo zato da se zadovolji forma, bez posebnog osvrtanja na suštinu.

Pulchra res est homo si homo est. – Lepo je biti čovek, ako je (pravi) čovek.

Pulvis et umbra sumus. – Prah i senka smo.

Q

Quae fuerant vitia, mores sunt. – Što su nekad bili poroci sada su običaji.

Quae nocent saepe docent. – Što škodi često uči.

Quaerite et invenietis. – Tražite i naći ćete.

Qualis artifex pereo! – Kakav umetnik umire sa mnom! (car Neron)

Qualis pater talis filius. – Kakav otac takav sin.

Qualis rex, talis grex. – Kakav kralj, takvi podanici.

Qualis homo, talis oratio. – Kakav čovek, takav govor.

Qualis vita, finis ita. – Kakav život, takav kraj.

Quandoque bonus dormitat Homerus. – Ponekad i vrli Homer zadrema. (Umetniku se može desiti da napravi grešku.) – Horacije

Quod licet Iovi, non licet bovi. – Što je dozvoljeno Jupiteru, nije dozovljeno volu. (Nije sve za svakoga.)

Quod me non destruit, me confirmat. – Ono što me ne ubije, čini me jačim.

Qui nescit tacere, nescit loqui. – Ko ne zna da ćuti, ne zna ni da govori.

Quid afferre consilii potest, qui ipse eget consilio? – Kakav savet može dati čovek kome je samom savet potreban?

Qoud faustum felix foturnatumque sit (Q.F.F.Q.S.) – Neka ti bude korisno, uspešno i srećno. (Reči na početku pisma)

Quod in corde sobrii, id in lingua ebrii. – Što je u srcu treznog, to je na jeziku pijanog. (Što trezan misli, to pijan govori)

Quot homines tot sententiae. – Koliko ljudi, toliko ćudi (mišljenja).- Terencije

Quot linguas calles, tot homines vales. – Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrediš.

R

Rara avis. – Retka ptica/zverka.

Redire, cum perit, nescit pudor. – Stid kad nestane ne ume da se vrati. – Seneka

Rem tene, verba sequentur. – Drži se teme, reči će doći.

Repetitio est mater studiorum. – Ponavljanje je majka znanja

Res, non verba. – Dela, a ne reči. (Pređi sa reči na dela.)

Rem tene! – Drži se teme!

Rosae etiam inter vepres. – I u trnju ima ruža.

S

S.P.Q.R. – Senatus Populusque Romanus. – Senat i narod rimski. (Čest natpis na spomenicima.)

Sapienti sat. – Pametnome dosta. (pametnom čoveku ne treba više objašnjavati)

Scio me nihil scire. – Znam da ništa ne znam. – Sokrat

Scire est reminisci. – Znanje je sećanje (Platonovo učenje)

Sensus, non aetas, invenit sapientiam. – Razum, a ne uzrast, nalazi mudrost.

Si denuo sic vincendi sunt Romani, peribimus. – Ako opet ovako treba da pobedimo Rimljane, propašćemo. (Pir)

Similis simili gaudet. – Sličan se sličnom raduje.

Sine ira et studio. – Bez mržnje i pristrasnosti. (Objektivno opisivati događaje) – Tacit

Spiritus movens. – Duh koji pokreće.

Status quo – stanje koje je bilo pre, prvobitno stanje.

Studia litterarum adulescentiam alunt, senectutem oblectant, secundas res ornant, adversis perfugium ac solacium praebent, delectant domi, non impediunt foris; pernoctant nobiscum, peregrinantur, rusticantur. – Književnost (bavljenje književnošću) hrani mladost, zabavlja starost, sreću krasi, u nesreći pribežište i utehu pruža, prija kod kuće, ne smeta van kuće; sa nama provodi noći, putuje sa nama u strane zemlje, prati nas na selo.

Summa summarum. – Zbir zbirova, tj. sve u svemu.

Summum ius, suma saepe iniuria. – Najveće pravo, često najveća nepravda.

Sunt aries, taurus, gemini, cancer, leo, virgo, libra(que), scorpius, arcitenens, caper, amphora, pisces. – Postoje ovan, bik, blizanci, rak, lav, devica, vaga, škorpija, strelac, jarac, vodolija, ribe.

Sunt facta verbis difficioliora. – Dela su teža nego reči – Ciceron

Sustine et abstine. – Izdržati i uzdržati se.

T

Tabula rasa. – Prazna, neispisana tabla.(Čovek bez znanja i obrazovanja.)

Tabula pythagorica. – Tablica množenja.

Tanti eris aliis, quanti tibi fueris. – Toliki ćeš drugima biti koliki sebi budeš. – Horacije

Tempora tempore tempera! – (igra reči) (Teška) vremena ublažavaj (lepim) vremenom!

Tempus fugit. – Vreme leti.

Tempus vulnera sanat. – Vreme leči rane.

Tempori parce! – Štedi vreme!

Terror – terror,terroris, m. – Strah. Danas se pod ovim terminom podrazumeva strahovlada, političko nasilje. Terorizam – vladavina zastrašivanjem; politička borba zasnovana na zastrašivanju, nasilju, pretnjama, ubistvima i sl.

Tu quoque (Brute) mi fili! – Zar i ti, sine moj (Brute)!

U

Ubi amici, ibi (dem) opes. – Gde su prijatelji tamo je i bogatstvo. – Plaut

Ubi bene, ibi patria. – Gde je dobro, tu je domovina. (Ideja kosmopolitizma.)

Ultimatum – poslednji predlog za zaključivanje nekog sporazuma. Neprihvatanje predloga znači prekid daljih razgovora, a često i primenu sile (ultimus, 3 – poslednji).

Una hirundo non facit ver. – Jedna lasta ne čini proleće.

Una lectio non facit doctorem. – Jedno čitanje ne čini učitelja.

Urbs aeterna. – Večni grad (Rim).

Usus est optimus magister. – Iskustvo je najbolji učitelj.- Ciceron

Ut pictura poesis. – Poezija je kao slika. – Horacije

V

Vade mecum – Pođi sa mnom. Ovim imenom se označavaju mali priručnici, vodiči, uputstva, podsetnici i sl.

Valetudom bonum optimum. – Zdravlje je najveće bogatstvo. – Ciceron

Veni, vidi, vici. – Dođoh, videh, pobedih. – Cezar. Poznata latinska izreka koja se pripisuje Juliju Cezaru. Cezar je ovo izrekao nakon pobede u kratkotrajnom ratu sa pontskim kraljem Farnakom II u bici kod Zele, 47. p. n. e. Rečenica je bila neka vrsta njegove poruke, odnosno izveštaja senatu o dešavanjima kod Zele (današnji Zile ili Zela u Turskoj). Izreka se danas upotrebljava kada se želi istaći da je neki problem rešen bez većih teškoća, ili da je nešto neočekivano brzo urađeno bez većih komplikacija.

Veto – zabranjujem (1. lice jednine prezenta glagola vetare). U starom Rimu su narodni tribuni vetom proglašavali odluke senata nevažećim. I danas je ostao u upotrebi isti termin; staviti veto – zabraniti.

Ver non una dies, non una reducit hirundo. – Samo jedan dan ni samo jedna lasta ne čini proleće.

Veritas nunquam perit. – Istina nikad ne propada. – Seneka

Vespere laudatur dies. – Dan se hvali uveče. (niko ne zna šta nosi jutro a šta veče)

Vilius argentum est auro, virtutibus aurum. – Srebro je jeftinije od zlata, a zlato od vrline. – Horacije

Vis legis. – Sila zakona.

Vivere est militare. – Život je borba.

Vox populi. – Glas naroda.

Vox populi, vox dei. – Glas naroda, glas božji.

Vultus est index animi. – Lice je izdajica duše.

Izbor citata: Bistrooki

Pročitajte više:

BIBLIOTEKA MUDROSTI – Citati, izreke, poslovice, mudre misli…
POEZIJA – Najlepše pesme, poeme, soneti, citati i biografije domaćih i stranih autora

PROZA – Pojam, autori, knjige, citati… / Plejada veličanstvenih

PESME ZA DECU – Otpevane pesme, Recitacije, Tekstovi pesama, Knjige, Video

BAJKE i LEGENDE – Najlepše bajke i legende svih vremena, narodne bajke, bajke najpoznatijih autora…

Kutak za decu – PESME, BAJKE, KNJIGE, CRTANI FILMOVI…

Knjige u pdf formatu ~ Biblioteka elektronskih knjiga

MUZIKA ~ Muzičko zvezdano nebo ~ Tekstovi pesama, biografije, citati, zanimljivosti, koncerti, video…

BISTROOKI – Kutak za bistrooke

Foto kolaži: Bistrooki – www.balasevic.in.rs
Preuzimanje delova tekstova, tekstova u celini, fotografija i ostalog sadržaja na sajtu je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu ili fotografiji na www.balasevic.in.rs. Ispoštujte naš trud, nije teško biti fin. :)