Kategorije
Pesme za decu Poezija Poezija recitacije Priče / Pripovetke Tekst pesme Video

Dragan Lukić – NAJLEPŠE PESME I PRIČE ZA DECU

Dragan Lukić – NAJLEPŠE PESME I PRIČE ZA DECU / Video, Recitacije, Tekstovi pesama i priča

PESME I PRIČE ZA DECU:

ALA VEJE, VEJE

DEVOJČICE

ŠKOLA

ŠTA JE OTAC

ŠAPUTANJE

SVAĐALICA – MIRILICA

ŠAPUTANJE

ŠTA JE OTAC

MALI ŽIVOT LIŠĆA

Ovih dana
Prhnuše nove ptice sa grana,
Žute i jednokrilne,
Sa šapatom umesto cvrkuta.

I ne odleteše visoko,
I ne izgubi ih oko.

I tako otpoče mali život
Jesenjih žutih ptica.

SVEJEDNO

Legao Joca
sinoć u krevet.
Probudio se jutros
u devet.

Zevnuo dvaput
toga jutra,
pa rekô: – Neka,
ustaću sutra.

FIFI

Jedna žena stara
sa psom razgovara:

– Fifi, gledaj pravo.
Fifi, digni rep.
Fifi, pazi drvo.
Fifi, nisi slep.
Fifi, mašnu pazi.
Fifi, lepo gazi.
Fifi, to ne njuši.
Fifi, gore uši.
Fifi, jezik niže.
Fifi, hodi bliže.
Fifi, ne prkosi.
Fifi, ti znaš ko si.
Fifi, ne skakući.
Fifi, sad ćeš kući!

Tako žena stara
sa njim razgovara.
Tako ovaj čas
prođoše kraj nas.

KAKO DA IZGOVARAŠ REČ ŽIVOT

Reč ŽIVOT
izgovaraj što duže možeš:

Ž-ž-ž-ž-ž-ž-ŽIVOT!

Slovo Ž može
dugo da živi.

Žžžžžžžžžžžžžžžž…
Oh, koliko imaš vazduha
u plućima!

ON

Zazvonio telefon,
tata viknu: „To je on!
Prijatelj me traži!“
Mama viknu: „To je on!
To me krojač traži!“
Baba viknu: „To je on!
To me deda traži!“
I ja viknuh: „To je on!
To me drugar traži!“

Uze tata telefon,
a iz njega viknu – on:
„Izvini me, mili moj,
pogrešan je broj!“

DUNAV

Teče Dunav sa severa
i sve nešto usput smera.

Tek kod grada Beograda
zastao je iznenada.

Pravi lakat, menja tok,
pa sad plovi na istok.

Prolazi kroz luku
sa Savom pod ruku.

Jedan mornar reče:
– Svadba im još teče.

LOVAC JOCA

Bam!
Bam!
Bam!

Ubih lava sam!

Tak!
Tak!
Tak!

Ubih tigra čak!

Tras!
Tras!
Tras!

Nesta morski pas!

Škljoca!
Škljoca!
Škljoca!

Ja sam lovac Joca!

IMENJACI

Ima kod nas jedna baka
sa tri mala imenjaka.
Ona ima mačka Žuću,
pseto Žuću
i unuka Žuću.
Svakog jutra baka ove
imenjake na rad zove.
Mačak misli:
pseto zove.
Pseto misli:
dete zove.
Unuk misli:
mačka zove…
Kad na ručak zove baka
sva tri čuju imenjaka.
Mačak kaže:
– Mene zove!
Pseto kaže:
– Mene zove!
Unuk veli:
– Mene zove!
Ko da su im zečji kraci
začas stignu imenjaci.

SVAKOGA DANA

Svakoga dana kad s posla dođe
moj tata meni kosu čupne,
moj tata mene šakom lupne
i kaže: – Jak si kao gvožđe!

Svakoga dana kad pere ruke,
on nasapuni sestri lice,
i prska vodom kanarince,
i s našom mačkom igra žmurke.

Svakoga dana kad za sto sedne,
moj tata brata za nosić dirne,
moj tata bratu na uvo svirne,
i vadi neke bombone medne.

A posle ručka, svakoga dana,
kapetan tata i mi mornari,
uzmemo samo najpreče stvari,
sednemo žurno na kauč stari,
i isplovimo iz našeg stana.

SAVA

Naša reka Sava
ne ume da spava,
i ujutru i uveče
zna samo da teče.

Početak joj – čaša vode,
al’ voda daleko ode.

Pojili je s leva, s desna,
postala joj kuća tesna.

Zaneo je momak plav,
udala se za Dunav.

ZAŠTO

Ne svlače se ptice,
u reci ribice,
u šumi lisice,
na livadi cvetići,
u kući pužići,
na grani vrapčići,
ni medvedi,
medojedi,
ni ovce u toru,
ni školjke u moru,
ni žabe u bari,
ni noćni čuvari –
zašto da se Joca svlači,
spavaćicu da oblači?

KAKO VETAR JURI PESMU

Kiša lepi
žute etikete,
jesen stigla,
nek se ljudi sete.

Vetar tera
po vazduhu barke,
kiša lepi
nove žute marke.

Drvored u jesen
menja svoj lik,
i stvara na trotoaru
od lišća mozaik.

Padaju listovi,
listaju snovi,
jedan pesnik novi
olovkom jesen lovi.

RADOZNALA PESMA

Šta to radi
pripijena za dno mora,
školjka plava?

– Spava.

Šta ježevi morski rade
kad ih gleda
neko dete?

– Prete.

Šta ribice male rade
kad ribari
bace mreže?

– Beže.

A kad ja sa stene skočim
šta to kaže
more plavo?

– Bravo!

TISA

Teče Tisa
odozgo na jug
hoće u more
a put joj dug.

Presrete je
Dunav plav,
pade more
u zaborav.

Potopljeni
stari snovi,
sad Dunavom
Tisa plovi.

KAD JASNA ŠETA ISPOD DRVOREDA KESTENA

Pogledaj, Jasna, kesten je cvetao
na drvoredima našega grada,
sunce će ga peći celo leto
a u jesen će pečen da pada.

ŠUGE

Automobili po gradu lete
kao da jure jedni druge,
kao da se igraju „šuge“.

A onaj, parkirani kraj trotoara,
iskočio je iz igre
pa se odmara.

Igra traje danju i noću
i godinama je duga, –
ali se ne zna ko koga juri
i niko ne zna ko je „šuga“.

Saobraćajci kažu: – To je dobro,
a šoferi: – To je prava sreća,
jer ako automobil automobil „ošuga“,
to bi bila saobraćajna nesreća.

KAD SE GLEDA PADANJE LIŠĆA U PARKU

Pade list za listom,
pade brat za bratom,
i na putu čistom
iznad gradskog koša,
ko dva prava broša
premazana zlatom,
poželeše da su
sad pod nekim vratom.

SANOVNIK

Neka se probude deca!
Tumačimo san:

Ko je sanjao zeca
trčaće ceo dan.
Ko je sanjao mrava
imaće posla dosta.
Ko je sanjao reku
preći će preko mosta.
Ko je sanjao dimnjak
naći će dva dinara.
Ko je sanjao loptu
geometriju odgovara.

Ko nije imao snova
ne treba ništa da pita
i danas pesmu ovu
ne mora da pročita.

JOCA VOZI TROLEJBUS

Kod kuće Joca često vozi trolejbus. On prvo javi mami:

– Mama, ja ću sada da vozim trolejbus i da znaš da više nisam kod kuće.

Onda Joca prođe krug oko stola. Mama zaboravi da Joca nije kod kuće, pa vikne:

– Joco, donesi mami malo drva!

Joca, naravno, ne može da posluša mamu, jer nije kod kuće. Onda se mama opet zaboravi i vikne:

– Joco, gotove su palačinke!

A Joca, baš nekako u to vreme prolazi trolejbusom pored svoje kuće i čuje mamu, pa saopšti putnicima:

– Kola su u kvaru. Pravac garaža.

Onda dotrči do mame i kaže:

– Za opravku trolejbusa tri palačinke.

GRUDVA SNEGA

Neko grudvu meku
hitnuo na seku.

– Nemoj, grudvo bela,
ja sam mala Jela.

Skrenu grudva zecu.

– Ne, tako ti veka,
ja sam plašljiv zeka!

Skrenu grudva vrapcu.

– Zar ti je do šale?
Mi smo ptice male.

Skrenu grudva prozoru.

– Ne, grudvo, visoko,
razbićeš mi oko!

Letela je tako mila
dok se nije istopila.

BALADA O RUMENIM VEKNAMA

U zimska jutra, na našem satu
kad sedam puta nakovanj zvekne
pošalje mama mene i tatu
po dve velike rumene vekne.

A kad rumenke zagreju šake
i miris hleba topli šal svije,
ko vreli kesten korica prsne
i nosić vekne u dlan se skrije.

Svaka je vekna pečeno prase
pa putem grickam nosiće meke,
njuškice tople što slatko krase
obraze sjajne rumene vekne.

Kad se vratimo s injem u kosi,
u kući strogo zapita mama:
– Ko to u džepu miševe nosi
što vekne grizu po ulicama?

ŠKOLA

Škole su velike mirne ovce,
koje okače veliko zvonce
pa zvone, zvone i decu gone
u žute male avione.

Škole su velike i dobre mame,
stotinu dece neguju same,
napamet znaju svu svoju decu
i bajke pričaju o mesecu.

Škole su veliki čudni dvorci
koje osvoje hrabri osnovci
svakog septembra puščanom paljbom
i olovkama – dugačkom sabljom.

Svakog septembra
kad jesen stupi
po dva su borca
u školskoj klupi.

ULOVLJENE REKE

Po Vrbasu vrbe pasu,
Tara tare o duvare,
u Neretve ribe žetve,
od Drave se čorbe prave,
u Timoka dva su toka,
od Morače more jače,
kraj Peka se zlato čeka,
Pivljani su pokraj Pive,
a Kupljane kupa Kupa.
ta Bregava s vinom spava,
Bregalnica vrdarica,
Vardar voda – dva naroda,
reka Buna – jek plotuna,
poskočicom Bosut posut,
usred Soče lednik toče,
Uvac mali svetlo pali,
a svetlima pliva rima.
Sitnica je kosovica,
Studenica hladna lica,
Jošanica – lečilica,
u Radonji morski konji,
talas Raše ludar jaše
a iz Mirne đavo virne.
Kolubara zemlju vara,
Zetom hrane elektrane,
pored Jajca Pliva pliva,
Zrmanja se moru klanja,
Rama sva u centralama.
Reka Sana sa pet grana,
oba boka – pet pritoka.
A Tamnava ko da spava.
Za Čazmu je dobra čizma,
u Vlasinje jezerkinje,
kraj Begeja žitna leja,
u Korani konji vrani,
reka Grza – voda brza,
u Mlavi se kamen mlavi.

Mnoge reke i rečice
ulovile rečenice.
Ovome je lovu kraj,
jer počinje lovostaj.

MALI GROF U TRAMVAJU

Jedna je žena
u tramvaju
digla graju.

Čupkala je muf
i vikala: – Uf!
Kakav je to red
kad tu sedi ded
i još ne znam koj’
a ne sinčić moj!

A sinčić je mleo
kao žrvanj beo:
– Mama, ja bih seo.
Mama, ja bih seo.

Ustao je ded
da ne kvari red.
Sinčić reko: – Of!
i seo ko grof.

STARE GODINE

Gde žive stare godine tata,
u koje daleke zemlje odu,
u januaru, uz kucaj sata,
zgurene, tihe u svome hodu?

Da li se neko brine o njima?
Sa staricama da li ko priča?
Da li ih posete majka Zima
i otac Januar, večiti čiča?

Sankama koje jeleni gone
i brže nego zmajevo krilo,
u zemlju PROŠLOST odlaze one,
ili u zemlju NEKAD JE BILO.

Ljudi ih često posete tamo,
istoričari i pisci s njima,
posećuju ih, sigurno znamo,
i otac Januar i majka Zima.

JABUKA

Na brdu je raslo drvo. Na njemu je visila rumena jabuka.

Naišao je lopov. Popeo se na drvo i kad je hteo da dohvati jabuku, grana se zatresla i jabuka je rekla:

„Nisam ja za tebe“.

Otkinula se, pala na zemlju i počela da se kotrlja nizbrdo. S proplanka su jabuku videli čobani.

„Gle lepe jabuke!“

Nastala je svađa oko toga ko ju je prvi ugledao. Svi potrčaše prema njoj. A jabuka reče:

„Nisam za vas“.

Skrene naglo i otkotrlja se dalje.

Kotrljala se tako jabuka, kotrljala i naišla na dva putnika. Videli je i jedan i drugi, i pomislili: „Lepe li jabuke! Uzeću je, ali da ne vidi moj saputnik!“

A jabuka reče: „Nisam za vas“.

Skrene i otkotrlja se dalje preko livade. Na livadi je spavao dečak, a devojčica je sedela pored njega.

Ugledala je jabuku i rekla:

„O, divne li jabuke! Probudiću brata, pa ćemo je zajedno pojesti.“

A jabuka se nasmešila: „Ja sam za vas“.

I dokotrljala se devojčici u krilo.

Dragan Lukić

Pročitajte više:

PESME ZA DECU – Otpevane pesme, Recitacije, Tekstovi pesama, Knjige, Video

BAJKE i LEGENDE – Najlepše bajke i legende svih vremena, narodne bajke, bajke najpoznatijih autora…

POEZIJA – Najlepše pesme, poeme, soneti, citati i biografije domaćih i stranih autora

PROZA – Pojam, autori, knjige, citati… / Plejada veličanstvenih

Kutak za decu – PESME, BAJKE, KNJIGE, CRTANI FILMOVI…

Knjige u pdf formatu ~ Biblioteka elektronskih knjiga

MUZIKA ~ Muzičko zvezdano nebo ~ Tekstovi pesama, biografije, citati, zanimljivosti, koncerti, video…

BISTROOKI – Kutak za bistrooke

Foto kolaži: Bistrooki – www.balasevic.in.rs
Preuzimanje delova tekstova, tekstova u celini, fotografija i ostalog sadržaja na sajtu je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu ili fotografiji na www.balasevic.in.rs. Ispoštujte naš trud, nije teško biti fin. :)

Exit mobile version