Kategorije
Biografija Citati Knjige Proza

Džordž Orvel

Еngleski književnik i publicista Džordž Orvel / George Orwell (pravo ime Erik Artur Bler) je rođen 1903. u selu Motihari blizu indijsko-nepalske granice gde mu je otac bio u službi. Imao je samo godinu dana kada se sa majkom preselio u London. U eseju „Zašto pišem“ napisao je da je još od svoje pete, šeste godine znao da mora da bude pisac.

„Moć se sastoji u tome da se ljudski duh razbije na komade, a potom sastavi u željeni oblik.“ (Džordž Orvel: „1984.“)

„Živimo u svetu u kome niko nije slobodan, u kome su samo retki bezbedni, u kome je skoro nemoguće biti iskren i ostati živ.“ (Džordž Orvel: „Put za Vigan“)

Džordž Orvel – 1984 (citati, odlomci)

Već 1914. objavljena mu je prva pesma „Probudite se mladi ljudi u Engleskoj“. Pet godina proveo je u imperijalnoj policiji u Burmi, da bi ogorčen zbog svega što je video dao otkaz, pa je neko vreme radio i kao lučki radnik. O tome je pisao u romanu „Burmanski dani“.

Po povratku u Englesku, 1927. godine, posvetio se pisanju. Kao retko koji pisac pisao je dosledno i iskreno o svakodnevnim dilemama intelektualca svog doba, o problemima individualne slobode i istinitosti činjenica. Nije stajao po strani, ulazio je u oštre polemike, pa je bio napadan i zdesna i sleva, ali nikada nije delio moralističke lekcije.

Nije ostajao samo na rečima, nego je svoje stavove i konkretno dokazivao kada je trebalo (Španijа 1936/37), a u svojoj viziji demokratskog socijalizma jasno i glasno se ogradio već tridesetih godina od Staljinovih metoda.

Rekao je: „Greh gotovo svih levičara od 1933. naovamo jeste da su želeli da budu antifašisti, a da pritom ne budu i protiv totalitarizma.“

Na žalost svih nas, i mnoge druge njegove procene i predviđanja su se obistinile, od toga do čega će nas dovesti liberalni kapitalizam, do toga koje će pozicije u našim životima preuzeti moderna tehnologija.

Prvi je koristio pojmove „hladni rat“ i „Veliki brat“. U eseju „Zašto pišem“ izneo je stav da su pisci dužni da se bore protiv društvene nepravde, tlačenja i moći totalitarnih režima.

Dela:

Niko i ništa u Londonu i Parizu (engl. Down and out in Paris and London) (1933)

Burmanski dani (engl. Burmese Days) (1934)

Sveštenikova kći (engl. A Clergyman’s Daughter) (1935)

Samo nek aspidistre lete (engl. Keep the Aspidistra Flying) (1936)

Put za Vigan (engl. The Road to Wigan Pier) (1937)

Kataloniji u čast (engl. Homage to Catalonia) (1938)

U borbi za vazduh (engl. Coming Up for Air) (1939)

Životinjska farma (engl. Animal Farm) (1945)

Hiljadu devetsto osamdeset četvrta / 1984 (engl. Nineteen Eighty-Four – 1984) (1949)

Foto kolaži: Bistrooki – www.balasevic.in.rs
Preuzimanje delova tekstova, tekstova u celini, fotografija i ostalog sadržaja na sajtu je dozvoljeno bez ikakve naknade, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu ili fotografiji na www.balasevic.in.rs. Ispoštujte naš trud, nije teško biti fin. :)

Exit mobile version