Ознака: poslovice

BIBLIOTEKA MUDROSTI – Citati, izreke, poslovice, mudre misli…

Riznica mudrosti – najlepši citati, izreke, narodne poslovice, mudre misli…

Citati velikana – LJUBAV

Citati velikana – ŽIVOT I SVET

LATINSKI CITATI

SEDAM STAROGRČKIH MUDRACA

NARODNE POSLOVICE

DEČIJE MUDROSTI

CITATI VELIKANA 

Lav Nikolajevič Tolstoj

Mehmed Meša Selimović

Nikola Tesla

Miloš Crnjanski

Johan Volfgang Gete

Ivo Andrić

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Miroslav Mika Antić

Jovan Dučić

 

NARODNE POSLOVICE – Biblioteka mudrosti

Poslovica je kratka, gnomska književna forma kazana u stihu, ili u prozi (gnoma — grčki, kratka, često ritmička mudra izreka), koja narodno iskustvo ponovljeno u više sličnih situacija iskazuje mudrom izrekom, moralnom poukom, koja služi kao vrednosni sud. Narodne poslovice:

Siromaštvo i kašalj ne dadu se sakriti.
Hrabrog sreća hoće.
Zlo je ko ne zna a učiti se ne da.
Ko ne misli o dobru, taj misli o zlu.
Ako budeš most, svako će da te gazi
Ako drugog poštuješ za sebe ne brini.
Ako dugo žive skupa, životinje se zavole, a ljudi se zamrze.
Nije umrla baba od korbe, već od prazne torbe.
Nije čovjeku žao na malo nego na nepravo
Nijedna muka nije dovijeka.
Ako želiš izgubiti prijatelja, pozajmi mu novac.
Ako želiš izgubiti prijatelja, pričaj s njim o politici.
Ako želiš jezgro, slomi ljusku.
Ako ženu tučeš, svoju sreću tučeš.
Magarac – magarac i pod zlatnim sedlom.
Mala sjekira veliki dub povali.
Ako zagrmi na Svetog Iliju, neće biti lešnika
Ako zahteva napor, nije ga vredno raditi
Ako znaš šta ti je bilo, ne znaš šta će ti biti.
Ako imaš mašice, ne hvataj vatru rukama
Ako ih ne možeš pobediti pridruži im se.
Badava je dobro seme kad je rđavo oranje.
Batina ima dva kraja.
Bez alata nema ni zanata.
Bez društva nema junaštva.
Bez jednoga čoveka može vašar biti.
Bez muke nema nauke.
U ratara crne ruke, a bijela pogača.
U sreću se uzda lud, a pametan u svoj trud.
Bolje je ne obećati nego reč ne održati.
Bolje je pokliznuti nogom nego jezikom.
Bez glave ne valja ni ekser, a kamoli čovek.
Bolje je ponešto sakriti, nego rđavo prikazati.
Koliko je od zemlje do neba, toliko je od nečoveka do čoveka.
Jezik veže ljude, uže konje i volove.
Reči treba meriti a ne brojati.
Budale s jezika ginu, a pametni srećni postaju.
Mudrost svetom vlada.
Bolji je ukor mudroga nego pohvala ludoga.
Više valja gram pameti nego sto oka snage.
Um caruje, a snaga klade valja.
Daj mi znanje, daću ti imanje.
Nauči plačući, pa uživaj pevajući.
Ljudi se ne mere peđu, nego pameću.
Bolje slep očima, nego slep pameću.
Bolje je s mudrim plakati, nego s ludim pevati.
Glava je starija od knjige.
Zalud knjiga gde pameti nema.
Mudri malo zbore, ali mnogo tvore.
Ko se s umnim sastaje, i sam uman postaje.
Ko dobro čini, bolje dočeka.
Ako kome ne možeš pomoći, nemoj ni odmoći.
Bolje s mirom nego s čirom.
Ko dobrotu seje, ljubav žanje.
Kako seme poseješ, onako će ti i rod niknuti.
Dobrota je najveće blago.
Gde je stida tu je i poštenja.
Gde nema stida, nema poštenja.
Dobar učenik i učitelja pretekne.
Učini dobro, ne kaj se; učini zlo, nadaj se.
Zla se kloni, dobru se pokloni.
Bolje je dobroga slušati nego rđavom zapovedati.
Zlo rađenje gotovo suđenje.
Ko drugome jamu kopa, sam u nju pada.
Ko se tuđem zlu raduje, nek se svome nada.
Ko zlo čini, neka se i boji od zla.
Ako neće zlo od tebe, beži ti od njega.
Što više sile, više i zla.
Vatra i voda su dobre sluge, ali zli gospodari.
Velike ribe veliku vodu traže.
Veselo srce pola zdravlja.
Od zle ćudi nema goreg zla na svetu.
Gvožđe reže i drvo i kamen, ali i njega rđa jede.
Gvožđe se kuje dok je vruće.
Gde žena buči tu muž muči.
Gde zlato govori, usta ćute.
Zloba jede dušu, kao rđa gvožđe.
Koliko je od zemlje do neba toliko je od čoveka do nečoveka.
Ljudi su gusto posejani, ali retko niču.
Nije bogat ko mnogo ima, već ko malo treba.
Bolje je i neznalica nego tvrdoglavica.
Mrzna narav prijatelja ne steče.
Nemoj ono želiti, što ne možeš imati.
Drži red, red drži svet.
Takav je čovek, samo onima najviše zavidi kojima najviše duguje.
Bez sloge nema ni slobode.
Koga Bog miluje toga i kara.
Koga valja moliti, ne valja ga srditi.
Ko za drugim dobro rekne, i za njime drugi.
Ko ne drži brata za brata, on će tuđina za gospodara.
Dala baba dinar da se uhvati u kolo — sad bi dala pet da je puste iz kola.
S trudom išta, a bez truda ništa.
Gde nema rada, tu nevolja vlada.
Ko radi, ne boji se gladi.
Ako je kratak dan, duga je godina.
Ako mi ne možeš pomoći, nemoj mi odmagati.
Više je dana nego kobasica.
Dobra riječ ne košta mnogo.
Ako hoćeš da znaš kakav je neko, daj mu štap u ruke.
Eto polja a eto i konja.
Žena muža nosi na licu, a muž ženu na košulji.
Ispeci, pa reci.
Jačega kapom, a nejačega šakom.
Pošto kupio po to i prodao.
Račvast kolac u zemlju ne ide.
Svaka zemlja po jednog junaka hrani.
Terao lisicu, išćerao kurjaka.
Časna smrt proslavi vas život.
Čaša iza čaše, a iza čaše istina.
Čega se mudar stidi, tim se lud ponosi.
Hrani pseto da te ujede.
U laži su kratke noge.
Šuplju glavu i vetar nosi.
Bog daje težaku, a ne ležaku.
Bez muke nema nauke.
Kakva setva, takva žetva.
O trudu žito rodi a o muci grozdovi vise.
Ko rano rani, dve sreće grabi.
Što možeš danas uraditi ne ostavljaj za sutra.
Ko ne čini ništa, zlo čini.
U ratara crne ruke, a bela pogača.
Lenost troši dušu kao rđa gvožđe.
Lenjome je sve teško.
Gde laž ruča ― ne večera, a gde smrkne ― ne osvane.
Da je raži koliko je laži ne bi svet gladovao.

Nesporno je da je poslovica mudra izreka, jer je jedino tako mogla opstati u narodnom jeziku i trajati kroz generacije, kroz vjekove. Poslovica je izreka koja je primjenjiva, jer se mnogo puta potvrdila, pa je na neki način provjerljiva kako u bukvalnom, tako i u alegoriskom, ili metaforičnom značenju. „Ili loncem o kamen, ili kamenom o lonac, teško loncu.“ „Teško nejakome, nekada i sada“.
Poslovici je bliska latinska sententia (mišljenje, sud, mudra izreka, moralna misao povodom kakvog slučaja, sudska presuda), ali se sentencija najčešće vezuje za određenu ličnost, dok je naša narodna poslovica bezlična. Poslovica, možda bolje od priče, prikazuje način na koji je naš narod u proteklim vremenima razmišljao, kako je vidio svijet i svoje mjesto u njemu i u sažetom obliku iskazuje suštinu našeg čovjeka i srpskog naroda. (Vuk Cerović, DIJASPORA Stokholm (http://www.dijaspora.nu/latinica/njv_knjiga/index.php?strana=poslovice)

LATINSKI CITATI I IZREKE – Biblioteka mudrosti

Latinski citati i izreke sa lakoćom i preciznošću iskazuju filozofsku, poetsku i književnu misao. Oni su kratki, jezgroviti, koncizni, logični. Najpoznatiji latinski citati velikih mislilaca, mudraca, vladara – zbirka sentencija, poslovica, izreka…

NAJPOZNATIJE IZREKE:

Vuk dlaku menja, ali ćud nikada / Lupus pilum mutat, non mentem

O ukusima se ne raspravlja / De gustibus non est disputandum

Bolje ikad nego nikad / Potius sero quam numquam

Svako je kovač svoje sreće / Faber est quisque suae fortunae

Mislim, dakle postojim / Cogito ergo sum

Daj mi oslonac i Zemlju ću pomeriti / Da mihi ubi consistam, terramque movebo

Stara ljubav zaborava nema / Antiquus amor cancer

Ne bacajte bisere pred svinje / Neque mittatis margaritas ante porcos

Ponavljanje je majka učenja / Repetitio est mater studiorum

Blago siromašnima duhom / Beati pauperes spiritu

Sve svoje sobom nosim / Omnia mea mecum porto

Život je kratak, umetnost duga / Ars longa, vita brevis

Bolje živ pas nego mrtav lav / Melior canis vivus leone mortuo

Gajiti guju u nedrima / Serpentem in sinu fovere

O mrtvima samo najbolje / De mortuis nihil nisi bene

Gromovi udaraju u planinske vrhunce / Feriuntque summos fulgura montes

Da si ćutao, ostao bi filozof / Si tacuisses philosophus mansisses

Oko za oko, zub za zub / Oculum pro oculo, dentem pro dente

Dva loša ubiše Miloša / Nec Hercules contra duos

Tresla se gora, rodio se miš / Parturiunt montes, nascetur ridiculus mus

Dok dišem, nadam se / Dum spiro spero

Neka se čuje i druga strana / Audiatur et altera pars

Ćutanje je odobravanje / Silentium videtur confessio

Dolivati ulje na vatru / Ignem igne incitare

Eureka!

Zdravo budi, Cezare, pozdravljaju te oni koji će umreti! / Ave, Caesar, morituri te salutant!

Ne kvari moje krugove! / Noli turbare circulos meos!

Imena luda nalaze se svuda / Nomina stultorum ubique locorum

Kad koza čuva kupus / Lupo ovem commitere

Papir trpi sve / Litterae non erubescunt

Kad se dvoje svađaju, treći se koristi / Duobus litigantibus tertius gaudet

Klin se klinom izbija / Similia similibus curentur

Cilj opravdava sredstvo / Finis sanctificat media

Knjige imaju svoju sudbinu / Habent sua fata libelli

Ko zna bolje, široko mu polje / Feci quod potui, faciant meliora potentes

Ko laže, taj i krade / Mendax furax

Ko seje vetar, žanje oluju / Qui ventum seminat turbinem metet

Hrabrima sreća pomaže / Audaces fortuna iuvat

Konac delo krasi / Finis coronat opus

Ljudski je grešiti / Errare humanum

Ni po babu ni po stričevima / Sine ira et studio

Što nije na hartiji, ne postoji / Quod non est in charta non est in mundo

Zbirka sentencija, poslovica, izreka:

A

A bove maiori discit arare minor. – Mlađi vo se uči orati od starijeg.

A fumo, stillante domo, nequam muliere, te remove; tria namque solent haec saepe nocere. – Beži od dima (vatre), kuće koja prokišnjava i od nevaljale žene, jer ovo troje obično škodi.

A priori. – Unapred. (Nezavisno od iskustva.)

A verbis ad verbera. – Sa reči na batine (neprevodiva igra reči). (Ko neće milom mora silom).

Ab alio exspectes alteri quod feceris. – Od drugog očekuj ono što budeš drugome učinio.

Ab homine homini cotidianum periculum. – Čoveku svakog dana preti opasnost od čoveka. – Seneka

Acta est fabula. – Predstava je završena (Svetonije priča da su ovo bile poslednje reči cara Avgusta. Ovim rečima su u staro vreme glumci završavali predstavljanje komedije: Plaudite, acta est fabula – Pljeskajte, igri je kraj.)

Ad hoc. – Za ovu priliku, u tu svrhu.

Ad hominem – prema čoveku, za čoveka tj. lako razumljivo, što odgovara ljudskom shvatanju; argumentum ad hominem – lako razumljiv dokaz, izveden, ne logički, nego prema shvatanju i interesu onoga kome se dokazuje.

Ad litteram. – Doslovno.

Agenda. – Ono što treba uraditi (podsetnik).

Alea iacta est- – Kocka je bačena. Svetonije ove reči pripisuje Juliju Cezaru, ali ih je on, kao što priča Plutarh, izgovorio na grčkom: Anerriphtho kybos u trenutku kad je odlučio da pređe rečicu Rubikon (danas Fiumicino) i da otpočne građanski rat. Iste reči se nalaze i ranije, kod grčkog komediografa Menandra, pa ih je prema tome Cezar samo kao već poznate citirao.

Alias – Drugačije, inače. Danas znači pod drugim imenom, na primer Branislav Nušić alias Ben Akiba.

Alibi – Na drugom mestu. Ova reč je vremenom dobila značenje imenice pa se danas kaže da neko ima alibi ako ima dokaz da se u datom trenutku nalazio na drugom mestu, a ne na onom na kojem je izvršen zločin.

Aliena vitia in oculis habemus, a tergo nostra sunt. – Tuđe mane imamo pred očima, a naše su iza leđa. – Seneka

Alienis gloriari bonis. – Ponositi se tuđim dobrima. (Kititi se tuđim perjem).

Amicos res secundae parent, adversae probant. – Prijatelje sreća stvara, a nesreća proverava- – Seneka

Alter ego – drugo ja. Kaže se obično za prijatelja, za istomišljenika; takođe se odnosi i na neko ovlašćeno lice koje u ime onoga ko ga je ovlastio treba nešto da uradi; zastupnik, zamenik.

Amicus Plato, sed magis amica veritas. – Platon mi je prijatelj, ali je veći prijatelj istina. – Aristotel

Amor vincit omnia. – Ljubav sve pobeđuje. – Vergilije

Anima candida. – Čista (poštena) duša.

Animi lienamenta sunt pulchriora quam corporis. – Crte duše su lepše nego crte tela. – Ciceron

Arbiter elegantiae. – Sudija otmenosti. (Odnosi se na Petronija.)

Audiatur et altera pars! – Neka se čuje i druga strana! (Da čujemo šta protivnik ima da kaže.)

B

Barba non facit philosophos. – Brada ne čini filozofe.

Beneficium accipere libertatem est vendere. – Primiti dobročinstvo znači prodati slobodu.

Bis miserum est fuisse felicem. – Dvostruko je nesrećan onaj ko je bio srećan.

Bellum omnium contra omnes est vita hominum. – Rat svih protiv svih je život čovekov.

Bona fide. – U dobroj nameri. Dobronamerno.

Bonarum rerum consuetudo pessima est. – Najgora je navika na sreću.

Bonum nomen, bonum omen. – Dobro ime, dobar znak.

Brevissima ad divitias per contemptum divitiarum via est. – Najkraći put do bogatstva je preko preziranja bogatstva. – Seneka

C

Calamitas nulla sola. – Nijedna nesreća ne dolazi sama.

Carpe diem! – Iskoristi dan! – Horacije

Carpe diem, quam minimum credula postero – Iskoristi (današnji) dan, što manje se uzdaj u sutrašnji.- Horacije

Castis omnia casta sunt. – Čistima (poštenima) je sve čisto (pošteno).

Casus belli – povod za rat.

Cave a falsis amicis, salvabo te ab inimicis. – Čuvaj se lažnih prijatelja, a ja ću te sačuvati od neprijatelja.

Cave ab homine unius libri. – Čuvaj se čoveka koji je pročitao samo jednu knjigu (misli se na Bibliju).

Cave na cadas. – Čuvaj se da ne padneš (da te slava ne zavede).

Certa amittimus dum incerta petimus. – Gubimo ono što je sigurno dok tražimo nesigurno.

Ceterum censeo Carthaginem esse delendam. – Uostalom, smatram da Kartaginu treba razoriti. (Katon Stariji za vreme III punskog rata)

Charta (enim) non erubescit. – Hartija ne crveni (tj. trpi sve).

Cibi condumentum fames. – Glad je začin jelu.

Circulus vitiosus. – Začarani krug (kada se traži nemoguće rešenje).

Civitas viri sunt, non moenia. – Državu čine ljudi, a ne zidine.

Clara pacta, boni amici. – Čist račun, duga ljubav.

Cogito, ergo sum. – Mislim, dakle postojim (Dekart, francuski filozof).

Conditio sine qua non – Uslov bez koga se ne može. (Neophodan uslov)

Consuetudo quasi altera natura est. – Navika je kao druga priroda.

Corpus delicti. – Dokaz zločina.

Corruptissima in re publica plurimae leges. – U najpokvarenijoj državi, najviše zakona.

Cor unum et anima una. – Jedno srce i jedna duša.

Cornix cornici nunquam oculos effodit. – Vrana vrani nikad oči ne vadi. – Makrobije

Cras, cras, semper cras et sic dilabitur aetas. – Sutra, sutra, uvek sutra i tako prolazi život.

Credula res amor est. – Ljubav je lakoverna.

Cui bono? – Kome na dobro? (U čiju korist?)

Cui prodest scelus, id fecit. – Kome zločin koristi, on ga je učinio.

Cuneus cuneum trudit- – Klin se klinom izbija.

Cygni cantus. – Labudova pesma. (Poslednje značajno delo pred smrt)

D

Dabit deus his quoque finem. – Daće bog i ovome kraj. – Vergilije

Dat, donat, dedicat.(skr. D.D.D.) – Daje, poklanja, posvećuje.

Dare beneficium est deum imitari. – Činiti dobročinstvo jeste ugledati se na boga.

De asini umbra disceptare. – Raspravljati o magarčevoj senci.

De duobus malis minimum (est eligendum). – Od dva zla (treba birati) manje. – Ciceron

De facto. – U stvari, zapravo.

De gustibus non est disputandum. – O ukusima ne treba raspravljati.

De iure. – Po pravu.

De nihilo nihil. – Iz ničega ništa (ne može postati).

De te fabula narratur. – Priča govori o tebi.

Decet imperatori stantem mori. – Caru priliči da umre stojeći (Izreka cara Flavija Vespazijana.)

Deforme est de se ipso praedicare. – Ružno je hvaliti samoga sebe.

Dei facientes adiuvant. – Bogovi pomažu onima koji rade.

Dente lupus, cornu taurus petit. – Vuk napada zubima, bik togovima. (Smisao: Svako se brani na svoj način.) – Horacije

Deliberandum est saepe, statuendum semel. – Razmisliti treba više puta, odlučiti jednom.

Des ubi consistam, et terram caelumque movebo. – Daj mi oslonac i pomeriću i nebo i zemlju. – Arhimed

Deus ex machina. – Bog iz sprave. Neočekivani rasplet. (Da bi razrešili suviše komplikovan zaplet u tragediji grčki tragičari su pribegavali uvođenju natprirodne moći/boga koji je na scenu spuštan u posebnoj napravi – machina. Danas se taj izraz upotrebljava za osobu čiji iznenadan dolazak rešava neku zamršenu situaciju.)

Dictum factum. – Rečeno – učinjeno.

Dies diem docet. – Dan dan podučava. (Svakog dana stičemo nova znanja i iskustva.)

Difficile est longum amorem subito deponere. – Teško je odreći se ljubavi koja je dugo trajala.

Dimidium facti qui bene coepit habet. – Ko je dobro počeo ima pola završenog (posla).- Horacije

Discas oportet quamdiu est quod nescias. – Treba da učiš sve dok postoji nešto što ne znaš.

Divide et impera! – Zavadi, pa vladaj!

Divide ut regnes. – Podeli da bi vladao.

Divinum dare, humanum accipere. – Davanje je božanska, a primanje ljudska stvar.

Docendo discimus. – Poučavajući (druge) učimo (i sami).

Dolor animi gravior est quam corporis. – Duševni bol je teži od telesnog.

Dolorem dies consumit. – Vreme leči bol.

Domus propria, domus optima. – Sopstveni dom – najbolji dom. (Moja kućica – moja slobodica).

Duabus sellis sedere. – Sedeti na dve stolice.

Dulce cum utile. – Prijatno s korisnim. – Horacije

Dulce est habere amicum doloris. – Divno je imati u nesreći prijatelja.

Dum Romae consulitur, Saguntum exspugnatur. – Dok u Rimu većaju, Sagunt biva osvojen.

Dum spiro, spero. – Dok dišem (živim), nadam se.

Duobus litigantibus tertius gaudet. – Dok se dvojica svađaju, treći se raduje.

E

E cantu cognoscitur avis. – Ptica se po pevanju poznaje.

E pluribus unum. – Od mnogih (stvoreno) jedno. (Natpis na američkom grbu)

Ecce homo! – Evo (pravog) čoveka!

Eloquentiae unda, sapientiae gutta. – Talas rečitosti, kap mudrosti.

Errando discimus. – Na greškama učimo.

Errare humanum est. – Ljudski je grešiti.

Errare humanum est, perseverare autem diabolicum. – Grešiti je ljudski, a istrajati u tome đavolski.- Seneka

Est utique profunda ignorantia nescire quod pecces. – Naročito je veliko neznanje ne znati da grešiš.

Etiam sine magistro vitia discuntur. – Poroci se nauče i bez učitelja.

Ex oriente lux. – Svetlost dolazi sa istoka. (Hrišćanstvo)

Exercitatio optimus magister est. – Vežbanje je najbolji učitelj.

Experientia docet. – Iskustvo podučava.

Experto credite! – Verujte iskusnom čoveku!

Extrema se tangunt. – Krajnosti se dodiruju.

Extremis malis extrema remedia. – U krajnjoj opasnosti krajnja sredstva.

F

Faber est suae quisquae fortunae. – Svako je kovač svoje sreće.

Fabula docet. – Priča (basna) nas uči.

Facientis et consentientis poena par. – Jednaka je kazna i za onog ko je neko zlo učinio i za onog ko se s tim slaže.

Facta loquuntur. – Dela govore.

Fallax fiducia formae. – Varljivo je pouzdanje u sreću.

Fallere falentem non est fraus. – Nije prevara prevariti onog ko te vara.

Fama crescit eundo. – Glas raste u hodu.(Glasina ide kao vetar) – Vergilije

Fama volat. – Glas leti.

Fas est et ab hoste doceri. – Pravo je i od neprijatelja primiti nauk.

Fata viam invenient. – Sudbina će pronaći put.

Fer aut feri: ne feriaris feri! – Ili trpi ili udri: udri da tebe ne udare!

Festina lente. – Žuri polako.

Festivitas caeleste donum mortalibus. – Ljupkost je nebeski dar smrtnicima.

Fiat iustitia et pereat mundus! – Nek se vrši pravda, pa makar propao svet.

Fiat lux. – Neka bude svetlo.

Fide, sed cui vide! – Veruj, ali pazi kome.

Finis coronat opus. – Konac delo krasi.- Ovidije

Finis sanctificat media. – Cilj opravdava sredstva.

Foris Cato, intus Nero. – Spolja Katon, iznutra Neron (Spolja gladac, a unutra jadac).

Forma bonum fragile est. – Lepota je prolazno dobro.- Ovidije

Formoza virgo dotis dimidium. – Lepa devojka – pola miraza.

Fortiter in re, suaviter in modo. – Energično postupati (u samoj stvari), ali blagim načinom.

Fortes fortuna iuvat. – Sreća prati hrabre. – Terencije

Fortuna caeca est. – Sreća je slepa. – Ciceron

Fortuna favet fatuis. – Sreća je naklonjena budalama.

Fortuna vitrea est: tum cum splandet, frangitur. – Sreća je od stakla: kad blista, onda se lomi.

Fortunae comes invidia. – Sreću prati zavist.

Fortunae filius. – Sin sreće. (Rođen pod srećnom zvezdom.)- Horacije

Fortunae rota (volvitur).- Kolo sreće (se okreće).

G

Gaudeamus igitur, iuvenes dum sumus. – Radujmo se dok smo mladi.

Gaudii comes maeror.- Tuga je pratilac veselja.

Generosos animos labor nutrit. – Rad hrani (održava) plemenite ljude. – Seneka

Gloriam invidia sequitur. – Slavu zavist prati.

Gloriam qui spreverit, veram habebit. – Pravu slavu će steći onaj ko je bude prezreo. – Livije

Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio. – Osvojena Grčka osvojila je divljeg pobednika (Rimljane) i unela umetnost u priprosti Lacijum.

Gratissima sunt poma cum fugiunt. – Jabuke su najslađe kad nestanu.

Grave ipsius conscientiae pondus. – Težak je teret sopstvene savesti. – Ciceron

Gutta cavat lapidem non vi sed saepe cadendo. – Kap dubi kamen ne silom, već čestim kapanjem.

H

Habet suum venenum blanda oratio. – Laskav govor ima svoj otrov.

Hannibal ante portas! – Hanibal je pred vratima! (Opasnost je blizu.)

Heroum filii noxae. – Sinovi heroja su slabići.

Hic cineres, ubique nomen. – Ovde pepeo, a ime svuda.

Hic Rhodus, hic salta. – Ovde je Rodos, ovde skači.

Historia est testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis. – Istorija je svedok vremena, svetlost istine, život uspomene, učiteljica života, glasnik davnine. – Ciceron

Historia magistra vitae est. – Istorija je učiteljica života.

Hinc illae lacrimae. – Odatle te suze. (U tom grmu leži zec.)

Hoc unum scio me nihil scire. – Znam samo to jedno da ništa ne znam.

Hominem quaero! – Tražim čoveka! – Diogen

Homo homini aut deus aut lupus. – Čovek je čoveku ili bog ili vuk.- Plaut

Homo novus. – Skorojević.

Homo qui tacere nescit, nescit dicere. – Čovek koji ne zna da ćuti, ne zna ni da govori.

Homo solus aut deus aut daemon. – Kada je sam, čovek je ili bog ili djavo.

Homo sum: humani nihil a me alienum puto. – Čovek sam i mislim da mi ništa ljudsko nije strano.

Honores mutant mores (sed raro in meliores). – Počasti menjaju ponašanje (ali retko nabolje).

Honoris causa – iz počasti. Na primer doktor honoris causa – počasni doktor, titula koja se dodeljuje bez polaganja ispita, onome ko se istakao u oblasti umetnosti, književnosti, nauke.

Honos nabet onus. – Počasno zvanje donosi i teret.

I

Ibi potest valere populus, ubi leges valent. – Narod može biti moćan tamo gde su zakoni moćni.

Ibis redibis numquam morieris in bello. – Dvosmislena izjava delfijske proročice Pitije, koja se, u zavisnosti od toga gde se napravi predah, može tumačiti kao: 1) Ići ćeš, nećeš se vratiti, poginućeš u ratu. Ili kao: 2) Ići ćeš, vratićeš se, nećeš poginuti u ratu.

Id facere laus est, quod decet, non quod licet. – Pohvala je činiti ono što je pristojno, a ne ono što je dopušteno.

Ignis quo clarior fulsit citius exstinguitur. – Što je plamen sjajniji, to se brže gasi.

Ignoranti quem portum petat, nullus suus ventus est. – Onome, ko ne zna u koju luku plovi, nijedan vetar nije povoljan.

Ignorantia iuris neminem excusat. – Nepoznavanje zakona nikoga ne opravdava.

Ignoscas saepe alteri, numquam sibi. – Praštaj često drugima, sebi nikad.

Imperare sibi maximum imperium est. – Vladati sobom je najveća vlast.

In aëre aedificare. – Zidati u vazduhu.

In flagranti. – Uhvaćen na delu.

In medias res. – U suštinu stvari. (Preći odmah na stvar, na suštinu.)

In medio stat virtus. – Vrlina je u sredini. (Zlatna sredina)

In memoriam. – Za uspomenu.

Inter nos. – Među nama.

In Venere semper certant dolor et gaudium. – U ljubavi se uvek bore bol i radost.

In vino veritas. – U vinu je istina.

Inter arma silent Musae. – U ratu ćute Muze.

Inter arma silent leges. – U ratu ćute zakoni.

Inter caecos regnat strabus. – Medju slepima, razroki je kralj.

Interdum lacrimae pondera vocis habent. – Suze ponekad imaju važnost govora (vrede koliko i reč) – Ovidije

Intra muros. – Unutar zidina. (Tajno, skriveno)

Ira brevis est insania. – Gnev je kratkotrajno ludilo. – Seneka

Ira initium insaniae. – Gnev je početak ludila.

Is est dives qui sorte sua contentus est. – Bogat je onaj ko je zadovoljan svojom sudbinom. – Ciceron

Is ridet qui cras flebit. – Smeje se onaj koji će sutra plakati.

Iucundi acti labores. – Svršeni poslovi su prijatni.

Iuventus ventus. – Mladost (je kao) vetar.

L

Labor omnia vincit improbus. – Istrajan rad sve pobedjuje.

Lacrima nil citius arescit. – Ništa se brže ne suši od suze.

Laetus sum laudari a laudato viro. – Radujem se što me hvali hvaljen čovek.

Lapsus linguae. – Greška u govoru.

Lapsus calami. – Greška u pisanju.

Lapsus memoriae. – Greška u pamćenju.

Laudator temporis acti. – Hvalilac prošlih vremena.

Lege artis. – Po zakonu veštine, tj. po svim pravilima i propisima (postupati).

Leges muti magistri. – Zakoni su nemi učitelji.

Levis est fortuna: cito reposcit, quod dedit. – Sreća je nestalna: brzo traži nazad ono što je dala.

Libenter homines id, quod volunt, credunt. – Ljudi rado veruju u ono što žele.

Licentia poetica. – Pesnička sloboda.

Ludere non laedere. – Šaliti se, ali ne vređati.

Lupus in fabula. – Vuk u priči. (Mi o vuku, a vuk na vrata.)

Lupus ovium custos. – Vuk – čuvar ovaca.

Lupus pilum mutat, non mores. – Vuk dlaku menja, a ćud nikada.

M

Magis deos miseri quam beati colunt. – Nesrećni ljudi više poštuju bogove nego srećni.

Magis res quam verba tuenda sunt. – Treba više paziti na dela nego na reči.

Magistra vitae. – Učiteljica života.

Magna res est vocis et silentii tempora nosse. – Velika je stvar znati pravo vreme za govor i za ćutanje. – Seneka

Magnas inter opes inops. – Siromah u velikom bogatstvu.

Mala herba cito crescit. – Korov brzo raste.

Mala vel invocata veniunt. – Zlo dolazi i nezvano.

Malum discordiae. – Jabuka razdora. Misli se na jabuku koju je Paris dao Afroditi.

Margaritas ante porcos. – (Bacati) bisere pred svinje.

Maria montesque polliceri – Obećavati mora i planine.

Mater artium necessitas. – Nužda (nevolja) je majka svih veština.

Mater omnium bonarum artium est sapientia. – Mudrost je majka svih lepih veština. – Ciceron

Medio tutissimus ibis. – Sredinom ćeš najsigurnije ići.

Mel in ore – verba lactis; fel in corde – fraus in factis. – Med u ustima – reči kao mleko (slatke); žuč u srcu – prevara u delima.

Mendacem memorem esse oportet. – Lažljivac treba da ima dobro pamćenje.

Mens sana in corpore sano. – U zdravom telu, zdrav duh. – Juvenal

Modus vivendi – Način života. Naći modus vivendi znači naći zajednički jezik, sporazumeti se o tome kako treba regulisati međusobne odnose.

Multi multa, nemo omnis novit. – Mnogi znaju mnogo, ali niko sve.

Multos fortuna liberat poena, metu neminem. – Sreća mnoge oslobađa od kazne, ali od straha nikoga. – Seneka

N

Natura sanat, non medicus. – Priroda leči a ne lekar.

Naturalia non sunt turpia. – Što je prirodno nije sramno.

Ne quid nimis. – Ničega previše.

Nec possum tecum vivere nec sine te. – Ne mogu živeti ni s tobom ni bez tebe.

Necessitas frangit (tollit) legem. – Nužda krši (ukida) zakon.

Nemo dignitati perditae parcit. – Niko ne štedi propalo dostojanstvo.

Nemo fit casu bonus: discenda est virtus. – Niko ne postaje dobar slučajno: vrlinu treba učiti.

Nemo in amore videt. – U ljubavi niko ne vidi.

Nemo propheta in patria. – Niko nije prorok u svojoj domovini.

Nemo prudens punit quia peccatum est, sed ne peccetur. – Niko pametan ne kažnjava što se grešilo, nego da se ne bi grešilo.

Nescis quod vesper serus vehat. – Ne znaš šta kasno veče donosi.

Nescit vox missa reverti. – Izgovorena reč ne zna da se vrati.

Nihil est incertius vulgo. – Ništa nije nestalnije od svetine.

Nihil est turpius quam bellum gerere cum eo quicum familiariter vixeris. – Ništa nije odvratnije nego voditi rat sa onim s kim si prijateljski živeo.

Nihil probat qui nimium probat. – Ništa ne dokazuje ko mnogo dokazuje.

Nihil sub sole novum. – Ništa novo pod suncem.

Nimia sapientia obest. – Prevelika mudrost smeta.

Nocentem qui defendit sibi crimen parit. – Ko zločinca brani, sebi stvara krivicu.

Nolens volens. – Milom ili silom.

Noli turbare circulos meos. – Ne kvari moje krugove. – Arhimed

Nomen est omen. – Ime je znamenje. (Ime te određuje)

Non est vivere, sed valere vita. – Nije važno živeti, već vredeti u životu.

Non omnia possumus omnes. – Ne možemo svi sve.

Non omnium dierum sol occidit. – Nije još zašlo sunce svih dana.

Non progredi est regredi. – Ne napredovati znači nazadovati.

Non pudor est nil scire; pudor (est) nil discere velle. – Nije sramota ništa ne znati; sramota je ništa ne hteti učiti.

Non scholae sed vitae discimus. – Ne učimo za školu, već za život. – Seneka, rimski filozof

Non ut edam vivo, sed ut vivam edo. – Ne živim da bih jeo, nego jedem da bih živeo

Non quis, sed quid. – Ne ko, već šta.

Nosce te ipsum! – Upoznaj samog sebe! (Natpis na Apolonovom hramu u Delfima.)

Nulla dies sine linea. – Ni jedan dan bez crte. (Svakog dana treba nešto uraditi.)

Nulla regula sine exceptione. – Nema pravila bez izuzetka.

Nullum magnum ingenium sine mixtura dementiae fuit. – Nijedan veliki duh nije bio bez malo ludila.

Nunc quidem paululum a sole (recedas). – A sad se skloni malo sa sunca. (Diogen Aleksandru Velikom)

Nunc scio quid sit amor. – Sada znam šta je to ljubav. Vergilije

O

O quantum est in rebus inane! – Koliko je ništavnog (praznog) u stvarima! – Persije

Obscurum per obscurius. – Nejasno objašnjavati nejasnijim.

Oculum pro oculo, dentem pro dente. – Oko za oko, zub za zub

Odi et amo. – I mrzim i volim.

Oleum addere camino. – Sipati ulje u vatru. – Horacije

Omne nimium nocet. – Sve suvišno škodi.

Omne principium difficile est. – Svaki početak je težak.

Omnes ingeniosi melancholici. – Svi talentovani su melanholični. – Ciceron

Omnia mea mecum porto. – Sve svoje nosim sa sobom. (Bogatstvo je u čoveku, a ne u stvarima). – Latinizovana izreka jednog od sedam starogrčkih mudraca, filozofa Bijasa (VI vek p.n.e)

Omnia mors aequat. – Smrt sve izjednačava.

Omnia mutantur, nihil interit. – Sve se menja ništa ne propada.

Omnis ars imitatio est naturae. – Svaka umetnost je ugledanje na prirodu.

Opere et studio. – Radom i marljivošću.

Orator fit, poeta nascitur. – Govornik postaje, a pesnik se rađa.

Ore rotundo (loqui). – Ugladjenim govorom.

Ovis unius scabies totum gregem contaminat. – Šuga jedne ovce zarazi celo stado.

P

Palmam qui meruit ferat. – Neka odnese nagradu ko je zaslužio. (Neka pobedi najbolji.)

Panem et circenses. – (Svetina traži samo) hleba i igara

Panta rei. – Sve teče.

Pater familias. – Otac porodice.

Pecunia si uti scias, ancilla est; si nescias, domina. – Novac je sluga, ako umeš da ga koristiš; gospodar, ako ne umeš.

Per aspera ad astra. – Preko trnja do zvezda. (do besmrtne slave)

Per fas et nefas. – Dopuštenim i nedopuštenim sredstvima.

Periculum in mora. – Opasnost je u oklevanju.

Persona grata. – Draga osoba. Izraz označava rado primljenu osobu, osobu od poštovanja i ugleda, uvaženu ličnost.

Persona non grata. – Nepoželjna osoba. (iz diplomatskog rečnika)

Plaudite cives, acta est fabula! – Pljeskajte građani, predstava je završena! (Ovim se rečima završavala dramska predstava u Rimu.)

Plenum (od plenus) – Pun. Danas označava sednicu na kojoj učestvuju svi članovi.

Post festum. – Posle svetkovine (tj. prekasno).

Primum vivere deinde philosophari. – Prvo živeti, a onda filozofirati.

Primus inter pares. – Prvi među jednakima.

Pro bono (publico). – Bez naknade (za opšte dobro).

Pro et contra. – Za i protiv.

Pro forma – forme radi. Uraditi nešto pro forma uraditi samo zato da se zadovolji forma, bez posebnog osvrtanja na suštinu.

Pulchra res est homo si homo est. – Lepo je biti čovek, ako je (pravi) čovek.

Pulvis et umbra sumus. – Prah i senka smo.

Q

Quae fuerant vitia, mores sunt. – Što su nekad bili poroci sada su običaji.

Quae nocent saepe docent. – Što škodi često uči.

Quaerite et invenietis. – Tražite i naći ćete.

Qualis artifex pereo! – Kakav umetnik umire sa mnom! (car Neron)

Qualis pater talis filius. – Kakav otac takav sin.

Qualis rex, talis grex. – Kakav kralj, takvi podanici.

Qualis homo, talis oratio. – Kakav čovek, takav govor.

Qualis vita, finis ita. – Kakav život, takav kraj.

Quandoque bonus dormitat Homerus. – Ponekad i vrli Homer zadrema. (Umetniku se može desiti da napravi grešku.) – Horacije

Quod licet Iovi, non licet bovi. – Što je dozvoljeno Jupiteru, nije dozovljeno volu. (Nije sve za svakoga.)

Quod me non destruit, me confirmat. – Ono što me ne ubije, čini me jačim.

Qui nescit tacere, nescit loqui. – Ko ne zna da ćuti, ne zna ni da govori.

Quid afferre consilii potest, qui ipse eget consilio? – Kakav savet može dati čovek kome je samom savet potreban?

Qoud faustum felix foturnatumque sit (Q.F.F.Q.S.) – Neka ti bude korisno, uspešno i srećno. (Reči na početku pisma)

Quod in corde sobrii, id in lingua ebrii. – Što je u srcu treznog, to je na jeziku pijanog. (Što trezan misli, to pijan govori)

Quot homines tot sententiae. – Koliko ljudi, toliko ćudi (mišljenja).- Terencije

Quot linguas calles, tot homines vales. – Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrediš.

R

Rara avis. – Retka ptica/zverka.

Redire, cum perit, nescit pudor. – Stid kad nestane ne ume da se vrati. – Seneka

Rem tene, verba sequentur. – Drži se teme, reči će doći.

Repetitio est mater studiorum. – Ponavljanje je majka znanja

Res, non verba. – Dela, a ne reči. (Pređi sa reči na dela.)

Rem tene! – Drži se teme!

Rosae etiam inter vepres. – I u trnju ima ruža.

S

S.P.Q.R. – Senatus Populusque Romanus. – Senat i narod rimski. (Čest natpis na spomenicima.)

Sapienti sat. – Pametnome dosta. (pametnom čoveku ne treba više objašnjavati)

Scio me nihil scire. – Znam da ništa ne znam. – Sokrat

Scire est reminisci. – Znanje je sećanje (Platonovo učenje)

Sensus, non aetas, invenit sapientiam. – Razum, a ne uzrast, nalazi mudrost.

Si denuo sic vincendi sunt Romani, peribimus. – Ako opet ovako treba da pobedimo Rimljane, propašćemo. (Pir)

Similis simili gaudet. – Sličan se sličnom raduje.

Sine ira et studio. – Bez mržnje i pristrasnosti. (Objektivno opisivati događaje) – Tacit

Spiritus movens. – Duh koji pokreće.

Status quo – stanje koje je bilo pre, prvobitno stanje.

Studia litterarum adulescentiam alunt, senectutem oblectant, secundas res ornant, adversis perfugium ac solacium praebent, delectant domi, non impediunt foris; pernoctant nobiscum, peregrinantur, rusticantur. – Književnost (bavljenje književnošću) hrani mladost, zabavlja starost, sreću krasi, u nesreći pribežište i utehu pruža, prija kod kuće, ne smeta van kuće; sa nama provodi noći, putuje sa nama u strane zemlje, prati nas na selo.

Summa summarum. – Zbir zbirova, tj. sve u svemu.

Summum ius, suma saepe iniuria. – Najveće pravo, često najveća nepravda.

Sunt aries, taurus, gemini, cancer, leo, virgo, libra(que), scorpius, arcitenens, caper, amphora, pisces. – Postoje ovan, bik, blizanci, rak, lav, devica, vaga, škorpija, strelac, jarac, vodolija, ribe.

Sunt facta verbis difficioliora. – Dela su teža nego reči – Ciceron

Sustine et abstine. – Izdržati i uzdržati se.

T

Tabula rasa. – Prazna, neispisana tabla.(Čovek bez znanja i obrazovanja.)

Tabula pythagorica. – Tablica množenja.

Tanti eris aliis, quanti tibi fueris. – Toliki ćeš drugima biti koliki sebi budeš. – Horacije

Tempora tempore tempera! – (igra reči) (Teška) vremena ublažavaj (lepim) vremenom!

Tempus fugit. – Vreme leti.

Tempus vulnera sanat. – Vreme leči rane.

Tempori parce! – Štedi vreme!

Terror – terror,terroris, m. – Strah. Danas se pod ovim terminom podrazumeva strahovlada, političko nasilje. Terorizam – vladavina zastrašivanjem; politička borba zasnovana na zastrašivanju, nasilju, pretnjama, ubistvima i sl.

Tu quoque (Brute) mi fili! – Zar i ti, sine moj (Brute)!

U

Ubi amici, ibi (dem) opes. – Gde su prijatelji tamo je i bogatstvo. – Plaut

Ubi bene, ibi patria. – Gde je dobro, tu je domovina. (Ideja kosmopolitizma.)

Ultimatum – poslednji predlog za zaključivanje nekog sporazuma. Neprihvatanje predloga znači prekid daljih razgovora, a često i primenu sile (ultimus, 3 – poslednji).

Una hirundo non facit ver. – Jedna lasta ne čini proleće.

Una lectio non facit doctorem. – Jedno čitanje ne čini učitelja.

Urbs aeterna. – Večni grad (Rim).

Usus est optimus magister. – Iskustvo je najbolji učitelj.- Ciceron

Ut pictura poesis. – Poezija je kao slika. – Horacije

V

Vade mecum – Pođi sa mnom. Ovim imenom se označavaju mali priručnici, vodiči, uputstva, podsetnici i sl.

Valetudom bonum optimum. – Zdravlje je najveće bogatstvo. – Ciceron

Veni, vidi, vici. – Dođoh, videh, pobedih. – Cezar. Poznata latinska izreka koja se pripisuje Juliju Cezaru. Cezar je ovo izrekao nakon pobede u kratkotrajnom ratu sa pontskim kraljem Farnakom II u bici kod Zele, 47. p. n. e. Rečenica je bila neka vrsta njegove poruke, odnosno izveštaja senatu o dešavanjima kod Zele (današnji Zile ili Zela u Turskoj). Izreka se danas upotrebljava kada se želi istaći da je neki problem rešen bez većih teškoća, ili da je nešto neočekivano brzo urađeno bez većih komplikacija.

Veto – zabranjujem (1. lice jednine prezenta glagola vetare). U starom Rimu su narodni tribuni vetom proglašavali odluke senata nevažećim. I danas je ostao u upotrebi isti termin; staviti veto – zabraniti.

Ver non una dies, non una reducit hirundo. – Samo jedan dan ni samo jedna lasta ne čini proleće.

Veritas nunquam perit. – Istina nikad ne propada. – Seneka

Vespere laudatur dies. – Dan se hvali uveče. (niko ne zna šta nosi jutro a šta veče)

Vilius argentum est auro, virtutibus aurum. – Srebro je jeftinije od zlata, a zlato od vrline. – Horacije

Vis legis. – Sila zakona.

Vivere est militare. – Život je borba.

Vox populi. – Glas naroda.

Vox populi, vox dei. – Glas naroda, glas božji.

Vultus est index animi. – Lice je izdajica duše.

Izbor citata, izreka, poslovica: Bistrooki – www.balasevic.in.rs

PROZA

Prozno stvaralaštvo – citati, biografije, odlomci iz knjiga, priče, poslovice, bajke, basne, mudre misli, knjige, autobiografije…

BIBLIOTEKA MUDROSTI – Citati, izreke, poslovice, mudre misli…

BAJKE

SVETI SAVA – Priče, pesme, narodna predanja, legende…

 

PLEJADA VELIČANSTVENIH – Najlepši citati, biografije, bibliografije najvećih majstora naše i svetske književnosti, besmrtnih velikana:

Anton Pavlovič Čehov

Borisav Bora Stanković

Branislav Nušić

Branko Ćopić

Danilo Kiš

Džordž Orvel

Edgar Alan Po

Fjodor Mihajlovič Dostojevski

Gabrijel Garsija Markes

Gistav Flober

Horhe Luis Borhes

Ivan Sergejevič Turgenjev

Ivo Andrić

Jovan Sterija Popović

Lav Nikolajevič Tolstoj

Laza К. Lazarević

Meša Selimović

Mihail Afanasijevič Bulgakov

Miloš Crnjanski

Nikolaj Vasiljevič Gogolj

 

Izabrane knjige, priče, drame, odlomci:

 

Branislav Nušić – ANALFABETA

Borisav Bora Stanković – NEČISTA KRV

Jovan Sterija Popović – POKONDIRENA TIKVA

KARMEN (Libreto) govori Miloš Žutić

Mihajlo Pupin – SA PAŠNJAKA DO NAUČENJAKA / Autobiografija

Nikola Tesla – Priča o detinjstvu

Branislav Nušić – RETORIKA / NAUKA O BESEDNIŠTVU

Isidora Sekulić – BURE | Tekst, video

Momo Kapor – MALI PRINC

„Knjiga je najtiši i najpouzdaniji prijatelj; najpristupačniji i najmudriji savetnik i najstrpljiviji učitelj.“ Čarls Vilijam Eliot.

MALI PRINC – Antoan de Sent Egziperi

MAJSTOR I MARGARITA – Mihail Afanasijevič Bulgakov

TVRĐAVA – Mehmed Meša Selimović

NA DRINI ĆUPRIJA – Ivo Andrić

BRAĆA KARAMAZOVI – F. M. Dostojevski

„Svet knjiga je najlepši svet koji je čovek stvorio. Sve ostalo je prolazno. Spomenici se ruše, narodi nestaju, civilizacije se razviju pa izumru, i posle perioda potpune tame, sve se iznova gradi. Ali u svetu knjiga se nalaze redovi koji su svemu ovome svedočili, i preživeli, netaknuti i sveži kao onoga dana kada su napisani, i dalje dotiču srca ljudi, pripovedajući o ljudima kojih odavno više nema.“  Klarens Šepard Dej

– Top 100 najboljih knjiga svih vremena

– Top 20 najboljih domaćih pisaca (Ex YU)

– Dobitnici Nobelove nagrade za književnost